Da li su državljani BiH dužni platiti saobraćajne kazne iz Hrvatske?

Državljani BiH često misle kako ‘nisu dužni’ platiti saobraćajne kazne koje im stignu iz susjedne Hrvatske, ali stvarnost je nešto drugačija.

Ako vas kojim slučajem u Hrvatskoj ‘uslika’ kamera, dužni ste platiti paprenu kaznu, možda i onu najstrožu od oko 5.000 KM. Pravilo je to koje se odnosi i na strane državljane koji često misle kako ‘nisu dužni’ platiti kazne koje im stignu za prekoračenje brzine ako ih u prekršaju uhvate kamere na cesti.

Isto vrijedi, kako su nam potvrdili u MUP-u Republike Hrvatske, i za kazne koje strancima u Hrvatskoj, samim tim i državljanima BiH, stižu na kućnu adresu, a odnose se na nepropisno parkiranje u toj zemlji.

Naime, podstaknuti upitom čitalaca portala Bljesak.info, kojemu je na kućnu adresu na naplatu stigla kazna za nepropisno parkiranje iz 2017. godine, provjerili su kakva su pravila ali i posljedice u slučaju neplaćanja ove kazne.

”Čudno mi je bilo jer je kazna stigla sada, a odnosi se na prekršaj iz 2017. godine. Takođe, ne izgleda kao službena kazna iz MUP-a, nego je u potpisu javni bilježnik. Kazna je u iznosu od 80 kuna s nekim zateznim kamatama koje u konačnici iznose oko 106 evra. Kontaktirao sam i našu policiju, no niko mi još uvijek službeno nije potvrdio da ja ovo moram platiti, niti rekao koje su posljedice za mene u slučaju da ne platim kaznu”, govori za Bljesak.info čitalac.

I do 60 dana zatvora

Slično kao i s kaznama za parking, strani državljani u Hrvatskoj, pretpostavljali su kako ih kamere mogu ‘slikati’, ali da im kazne neće dolaziti, odnosno da ih nisu dužni platiti. Takođe, neki mediji navode kako je u posljednje vrijeme ugrađen novi sistem te da su od ove godine strani državljani dužni plaćati te kazne.

Ali, iz MUP-a Hrvatske kažu suprotno:

”Stranci su dužni plaćati novčane kazne za sve prekršaje, kao i za prekoračenje brzine, a isto je bilo i proteklih godina”.

”Hoće li pojedina država pokretati prekršajni postupak i, u slučaju neplaćanja kazne, poduzimati druge Zakonom predviđene mjere, zavisi od pojedine države.

Sve države EU dužne su, na zahtjev druge države, dostaviti podatke o vlasniku vozila za sljedeće prekršaje:

  • (a) prekoračenje ograničenja brzine;
  • (b) vožnja bez korišćenja sigurnosnog pojasa;
  • (c) prolazak kroz crveno svjetlo;
  • (d) vožnja pod uticajem alkohola;
  • (e) vožnja pod uticajem droga;
  • (f) vožnja bez zaštitne kacige;
  • (g) vožnja saobraćajnom trakom u kojoj je zabranjena vožnja;
  • (h) nezakonita upotreba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji”, navode i dodaju kako su kazne propisane u rasponu od 300 kuna do 20.000 kuna (do 60 dana zatvora)”, navode iz MUP-a.

Naplate su složenije

Na upit o informaciji koliko je vozača kaženjeno na ovaj način, iz Službe za odnose s javnošću MUP-a Republike Hrvatske govore kako ne raspolažu tim brojem obzirom da ”o pojedinoj državi zavisi hoće li pokretati prekršajni postupak, odnosno poduzimati druge Zakonom predviđene mjere.”

”Kad govorimo o naplati novčanih kazni osobama s prebivalištem izvan RH, možemo potvrditi kako uzrokuju veće troškove i jesu složenije, odnosno iziskuju poduzimanje dodatnih mjera (primjerice prevod pismena). Postupak naplate provodi se sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Prekršajni zakon, pravilnici i dr.). Sukladno Pravilniku o vrsti i načinu dostave podataka državama članicama Evropske unije, u svrhu istraživanja saobraćajnih prekršaja (NN 66/2015.), policija utvrđuje vlasnika vozila, a potom mu se na adresu šalje Informacija o počinjenom prekršaju s mogućnošću plaćanja novčane kazne ili dostavljanja podataka o počiniocu prekršaja, odnosno osobi koja je upravljala vozilom. Ukoliko vlasnik vozila plati kaznu, predmet se okončava, a ukoliko dostavi podatke o osobi koja je upravljala vozilom i počinila prekršaj, Informacija o počinjenom prekršaju sa mogućnošću plaćanja novčane kazne dostavlja se toj osobi”, govore za Bljesak.info iz Službe za odnose s javnošću.

Navode kako u slučaju da utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne, predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima prebivalište ili se po zatjecanju osobe na teritoriju države koja je utvrdila prekršaj osobi uručuje Nalog za plaćanje kazne.

Kazne za parking

Kada je riječ o kaznama koje se odnose na nepropisno prakiranje, procedura je slična no ističu kako ove kazne nisu u istom statusu kao gore navedene kazne, s obzirom da se ne radi o problematici sigurnosti u prometu.

”Procedura naplate ovih kazni se razlikuje od države do države, no sve su države dužne pružiti pravnu pomoć u provođenju postupaka. Ukoliko strani vozač, pa tako i državljanin BiH, ne plati kaznu za parkiranje, a dođe do pravosnažne presude u postupku, platiće u konačnici i određene dodatne troškove kao što su troškovi javnih bilježnika koji provode, odnosno zastupaju firmu za naplatu novčane kazne – kazne za parkiranje. Zato trošak za počinioca može biti različit od države do države”, zaključuju.

Ostavite komentar: