Da li je rješenje na pomolu? Mine iz posljednjeg rata još su prijetnja svima u BiH

08.04.2026. | 09:06

Mine i minsko-eksplozivna sredstva iz posljednjeg rata još su prijetnja svima u BiH, a nadležni se uzdaju da će kada stupe na snagu novi propisi uveliko biti povećana šansa da sve preostale sumnjive površine budu očišćene u narednoj deceniji.

Presjek stanja na ovom polju je predočen u novom izvještaju o radu Komisije za deminiranje BiH za 2025. godinu koji je upućen u fazu konsultacija nakon čega ide na usvajanje u nadležne institucije.

Komisija za deminiranje BiH broji tri člana i ima nekoliko zadataka. To je, između ostalog, predstavljanje BiH na svim konferencijama, domaćim i međunarodnim, koje se tiču akcije protiv mina, a naročito u međunarodnoj kampanji za zabranu kopnenih mina, te na stručnim konferencijama.

Članovi, čiji mandat traje dvije godine, nadležni su i za odobravanje standarda za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava u BiH, predlaganje kandidata za rukovodeća mjesta u Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAK), poboljšanje saradnje između Srpske i FBiH vezano za proces deminiranja, te usmjeravanje sredstava za uklanjanje mina u saradnji sa Odborom donatora i drugim donatorskim organizacijama, piše Glas.

IZVJEŠTAJ

U najnovijem izvještaju navedeno je da su lani, u skladu sa odredbama Zakona o deminiranju u BiH, vršili nadzor nad primjenom propisa koje je donijela Komisija od strane BHMAK-a, te da je održano 18 sjednica na kojima je usvojeno 117 zaključaka.

Otkriveno je i da je realizovan i višegodišnji projekat sufinansiranja troškova deminiranja u BiH za period 2025 – 2027. godine kojim je za 2025. bio planiran iznos od 650.000 KM koji je, u određenim iznosima, otišao u Trnovo, Zvornik, Bugojno, Bosansku Krupu, Ravno, Kiseljak te Posavski kanton. Na tim adresama su se obavezali da će iz svojih budžeta izdvojiti, u zavisnosti od sredine, od 30.000 do 100.000 KM, kako bi što više očistili svoju teritoriju od mina.

Lani su, prvi put u istoj godini, održana i dva Odbora donatora za protivminsko djelovanje u organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH, a uz podršku Komisije za deminiranje, a u evidencijama je zapisan i koordinacijski sastanak sa resornim ministarstvima, te vladama Srpske, FBiH i Brčko distrikta u vezi finansiranja procesa deminiranja u BiH.

NACRT NOVOG ZAKONA

Poseban akcenat u izvještaju Komisije je stavljen na nacrt novog zakona o protivminskom djelovanju u BiH.

Zaključkom Savjeta ministara je, naime, formirana radna grupa sastavljena od predstavnika ključnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH za izradu zakonskog rješenja kojim će se na osnovama dosadašnje prakse i savremenih dostignuća urediti i unaprijediti oblast deminiranja u BiH.

Usaglašeno je dosta novih rješenja, a poseban značaj nacrta zakona sadržan je u dijelu koji se, navode, tiče osiguranja budžetskog fonda za deminiranje na način da se iz budžeta određenih nivoa vlasti u BiH na godišnjem nivou izdvaja najmanje 0,2 odsto iznosa budžeta.

– Sredstva osigurana na taj način bi omogućila stabilno finansiranje protivminskog djelovanja i na kraju bi omogućilo da u narednih deset godina budu očišćene sve preostale minsko sumnjive površine u BiH. Tako bi BiH konačno preuzela inicijativu i vlastitim naporom ispunila konačni cilj “BiH bez mina”, u interesu svih njenih građana – piše u izvještaju Komisije za deminiranje u BiH.

Nacrt Zakona je u decembru 2025. bio dostupan javnosti putem portala e-konsultacije, a dostavljen je na mišljenja nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko distrikta.

ŽRTVE

I pored, navode u Komisiji, postavljenih znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine mahom zbog prikupljanja ogreva, sekundarnih sirovina, čuvanja stoke.

– Tako se 30. avgusta 2025. godine na brdu Bečanj kod Doboja dogodila minska nesreća, a preminuo je mladić nakon što su koze koje je čuvao ušle u minsko polje i aktivirale minu zaostalu iz rata – naglašeno je u izvještaju Komisije.