Kako banjalučki umjetnici stvaraju: Domaći strip o Spomenku Gostiću obario rekorde FOTO

12.06.2025. | 20:30

Uskoro će biti održana i treća promocija njegovog prvog albuma, priče o dječaku heroju Spomenku Gostiću. Ovaj strip je štampan u 1.500 primjeraka, što je najveći tiraž na ovim prostorima od vremena bivše Jugoslavije.

Zbog toga zadovoljstvo ne krije njegov autor, mladi banjalučki umjetnik Nikola Vidačković, koji za BL portal objašnjava kako danas nastaje jedan strip, šta Banjaluka može da ponudi na ovom polju, kao i kakvo je domaće tržište i publika.

Više od 500 napisanih tabli, odnosno stranica stripa za tri i po godine, učestovanje u brojnim projektima, pisanje scenarija od istorijsko-patriotske tematike, preko vesterna do izmišljenih superheroja i saradnja sa brojnim crtačima i drugim umjetnicima iz Banjaluke, regiona i svijeta….. sve ovo se može pronaći u Nikolinoj bogatoj biografiji koji se bavi pisanjem scenarija, priča za stripove.

Za kreiranje scenarija i stripa generalno potrebno je dosta vremena, truda, talenta, ali, prije svega, ljubavi prema umjetnosti.

„Najveću ljubav sam, čitav život imao prema pisanju, stripovima, filmu i umjetnosti generalno. Tako da sam od malena puno čitao i pisao. Skupljao sam stripove i knjige, pa sada mogu reći da imam veliku kolekciju od preko dvije hiljade stripova i knjiga. Onda sam poslije određenog vremena morao da odlučim da li ću, to sve što pišem da ostavim ili da pokažem nekome da vidim da li to nešto vrijedi i valja“, objašnjava Nikola.

Prije tri i po godine odlučio je da pokaže svoje, tada još amaterske, scenarije članovima banjalučkog kluba ljubitelja stripa „Deveta dimenzija“ i od tada kreće njegovo profesionalno bavljenje ovim poslom.

„Do sada sam objavljivao svoje radove u više časopisa, mjesečnika, pologodišnjih i godišnjih izdanja jer obično stripovi tako izlaz na našem tržištu“, ističe naš sagovornik.

Posebno je ponosan na svoj prvenac, prvi album „Spomenko – priča o jednom djetinjstvu“.

„Priča je o Spomenku Gostiću našem dječaku heroju, koji je nažalost nastradao u prošlom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Pokazao je jednu za nas možda i nedostižnu hrabrost i moralnu vrlinu, pogotovo ako uzmemo u obzir da je u pitanju dječak od 13, 14 godina“, kaže Nikola i dodaje da sav prihod koji su on i njegove kolege crtači Predrag Ikonić i Zdravko Knežević dobili od prodaje ovog albuma ide u humanitarne svrhe. Posebno naglašava da se ne može staviti cijena na život ovog dječaka.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Pored ovog djela, ističe da u svakom momentu radi na nekoliko različitih projekata. U pitanju su projekti bazirani na scenarijima sa različitim tematikama koji uključuju saradnju sa velikim brojem najboljih regionalnih, ali i svjetskih crtača.

Neki od projekata na kojima trenutno radi su „Neispričana istorija Srba“, koji bi trebao da okupi više od 25 crtača, a, između ostalog, i svjetski poznatog Vilijama Simpsonsa, čovjeka koji je radio, crtao čitavu priču za svjetski poznatu seriju „Igre prijestola“. Naglašava još jedan projekat na kome potpisuje scenario, a riječ je o njegovim filozofskim i sociološkim istraživanjima, smještenim u vrijeme „divljeg zapada“ i nazvanim „Stories from Wild West“. Dodaje i da je ovo dijelo u procesu štampe, te da će uskoro biti održana njegova promocija.

Takođe, naglašava i da sa kolegama crtačima iz Srbije, radi na jednom zanimljivom projektu sa kojim će, kako kaže, pokušati da se probije na francusko tržište. Svaki od ovih stripova je poseban na svoj način, ali način njegovog nastanka može se staviti u jednu matricu.

„Prvo je ideja bitna, to je osnovno, dobra ideja. Nakon ideje, ja bar lično pišem neku kraću priču što se tehnički zove sinopsis. U njemu predstavim i sebi i crtaču, samu priču. Nakon toga radi se kompletan scenario, svako ima svoj način na koji piše i na koji radi. To je individualno, proces crtanja ide nakon toga koji je malo duži proces od pisanja. Na kraju idu priprema i sama štampa, ali generalno je dugotrajan proces“, objašnjava Nikola.

Ipak, ističe da za ovaj dugotrajan i zahtjevan proces Banjaluka, kao i region generalno, ima potencijala, odnosno da ima umjetnika koji mogu da rade, a i rade na najvećem nivou, za najpoznatije svjetske kompanije.

„Mi i danas imamo mnogo kvalitetnih mladih autora, naročito crtača. Imamo kvalitenih umjetnika, priznatih umjetnika, neki naši momci rade za najveće kompanije na svijetu. Tako recimo naš drug Stevan Subić crta za DC Betmena, šta više reći“, dodaje on.

Međutim, smatra i da zainteresovanost domaće publike nije na nivou kvaliteta koji isporučuju domaći autori. Čitalačka kultura i finansijska stabilnost u našem društvu su tome osnovni uzroci.

“Velika je razlika na Balkanu i na Zapadu, narod je tamo, možemo reći, bezbrižniji i sa finansijske strane je stabilniji, ljudi onda ne razmišljaju o nekim svakodnevnim problemima već na koji način da obogate svoje biće umjetnošću i nekim sadržajima koje mi ovdje smatramo luksuzom“, navodi Nikola.

Iako ističe da umjetnost ne može da bude skupa, već samo trenutno nepristupačna, pokušava odgovoriti i na nezahvalno pitanja o tome koliko košta kreiranje jednog stripa.

„Prije svega ne može se staviti cijena na rad, talenat i vrijeme uloženo u stvaranje umjetnosti. Ali kada je riječ o tehničkim stvarima, takođe od mnogo stvari zavisi cijena. Evo na primjer ako radiš da niko od autora, ne naplati svoj rad nijednog jedinog feninga i da se priprema nakon toga odradi vlastitim sredstvima, da se plaća samo štampa, nijedno djelo ne možeš uraditi ispod deset maraka. Znači, ako se plati samo gola štampa, i to je pitanje da li se može“, objašnjava naš sagovornik.

FOTO: SCREENSHOT

Zato poziva Banjalučane i druge ljubitelje umjetnosi i stripa da pomognu domaće autore, okupljene oko Udruženja strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske „Deveta dimenzija“

„Pozvao bih sve ljude da nas posjete na našem salonu stripa koji se organizuje svake godine u oktobru na Kastelu u „Kamenoj kući. Organizuje ga „Deveta dimenzija“, ovo udruženje je mnogo uložilo na promociji srpske kulture, ali i umjetnosti stripa kroz svoja djela“, zaključuje Nikola.

Srđan Banović, BL portal