FOTO: ARHIVA
Zbor između književnosti i šatora: Ima li još Kočića na Manjači FOTO
26.08.2026. | 10:56
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Dok se Manjača sprema za još jedan vikend pod šatorima, uz zavičajne pjesme i borbu bikova za nagradu „Jablan“, posjetioci Kočićevog zbora različito gledaju na ono u šta je ova manifestacija izrasla. Za jedne je to dragocjeno okupljanje naroda, za druge veliki ljetni provod, a za treće vašar koji je gotovo potpuno potisnuo pisca čije ime nosi.
Upravo između te tri slike smjestio se predstojeći 61. Kočićev zbor, koji će biti održan od 27. do 30. avgusta.
Milorad, 68-godišnji penzioner iz Banjaluke, pamti vrijeme kada je, kako kaže, Kočićeva riječ imala mnogo važnije mjesto na zborištu.
„Zapamtio sam Zbor iz nekih drugih vremena. Nekada se znalo, dođe se zbog besjede, da se čuje pametna riječ i pogleda borba bikova. Danas je sve postalo preglasno i komercijalizovano. Mladima je to samo provod, a malo ko od njih zna napamet ijednu rečenicu iz ‘Jazavca pred sudom’. Ali opet, dobro je da se narod okuplja na Zmijanju, da selo ne zamre“, kaže Milorad.
Njegove riječi možda najbolje opisuju dilemu koja prati Kočićev zbor već godinama. Narodno okupljanje i veselje imaju svoju vrijednost, ali ostaje pitanje koliko je u svemu tome ostalo mjesta za Petra Kočića.
Jelena, profesorica književnosti iz Banjaluke, smatra da je jaz između kulturnog programa i onoga što se dešava pod šatorima postao prevelik.
„Kočić je bio vrhunski intelektualac i borac za pravdu, a mi smo njegov jubilej pretvorili u vašar. Postoji ogromna distanca između onoga što se dešava na Svečanoj akademiji u Banskom dvoru i onoga na Manjači. Potrebna nam je redefinicija manifestacije, da književni i edukativni programi budu dostupni i privlačni običnom čovjeku na samom zborištu, a ne zatvoreni u salama“, poručuje Jelena.
Za mlađe posjetioce Zbor, međutim, prije svega predstavlja jedinstven provod i priliku za druženje.
„Iskreno, s društvom dolazim zbog atmosfere i borbe bikova. To je jedinstven doživljaj u godini, energija je nevjerovatna. Ne mislim da je loše što se ljudi vesele. Kočić je bio narodni čovjek, živio je sa narodom i za narod. Zbor i treba da bude masovan, samo možda treba malo više reda pod šatorima“, kaže Marko, 22-godišnji student iz Prijedora.
Različiti stavovi posjetilaca pokazuju da problem nije u samom zborovanju. Ono je duboko ukorijenjeno u tradiciju Zmijanja i Krajine. Sporno je što se Kočićevo ime sve češće svodi na formalni naziv manifestacije, dok njegov književni, politički i društveni značaj ostaje na njenoj margini.
Na to upozorava i prof. dr Duško Pevulja, jedan od najistaknutijih proučavalaca Kočićevog djela. On smatra da treba jasno razdvojiti narodni zbor od programa posvećenog piscu.
„Treba biti pošten i treba razdvojiti ono što je zbor, što je zborovanje, što se svake godine posljednje nedjelje dešava u Stričićima i treba eksplicitno to naglasiti. Ja sam o tome pisao prije desetak godina, još kao znatno mlad čovjek. To baš nikakve veze nema sa Petrom Kočićem“, kaže Pevulja za BL portal.
Prema njegovim riječima, sadržaji pod šatorima, estradni program i političari koji iz godine u godinu postaju glavni junaci manifestacije potpuno su udaljeni od Kočićevog života i djela.
„Sve ono što se gore dešava, što se tiče šatora, čudesa, što se tiče tog programa koji bude sklepan i koji je manje-više jednoličan iz godine u godinu, gdje su glavni junaci političari, ja vam to kao proučavalac književnog djela Petra Kočića, kao autor posljednje knjige o Petru Kočiću, kompetentno tvrdim da to ama baš nikakve veze nema sa Petrom Kočićem. Da je u nekim slučajevima moguće prizvati Petra Kočića na taj događaj, na taj sobet, on bi nas sve rastjerao gore“, naglašava Pevulja.
On ne osporava potrebu da narod ima svoje zborove, ali upozorava da se ime velikog pisca ne smije koristiti kao pokriće za sadržaje koji ne odražavaju ni njegovu misao ni žrtvu.
„Nema niko od nas ništa protiv zborova. Zborovi su naš sabor, počeli u 17. vijeku, vid okupljanja i zabave i društvenog života, ali ovo je čista zloupotreba jednog pisca“, kaže Pevulja.
Zvanični program 61. Kočićevog zbora pokazuje da Kočić ipak nije ostao samo ime na plakatu. Tokom četiri dana biće održani književni časovi, susreti mladih pjesnika i satiričara, izložbe, pozorišna predstava o njegovom životu i djelu, Svečana akademija i scenski prikaz „David Štrbac među narodom“. Kulturni sadržaji nisu predviđeni samo u Banjaluci i Beogradu, već i u Gomionici i samim Stričićima.
Zato pravo pitanje više nije ima li Kočića u zvaničnoj agendi, već koliko će njegova riječ doprijeti do desetina hiljada ljudi koji na Manjaču dolaze prvenstveno zbog šatora, pjesme i borbe bikova. Program postoji i sadržajniji je nego što slika Zbora u javnosti često pokazuje, ali njegov stvarni smisao biće vraćen tek kada Kočićeva misao na zborištu postane jednako vidljiva i glasna kao narodno veselje koje je godinama potiskuje u drugi plan.
