Zbog neurednog vraćanja kredita: IRB pokušava da zaplijeni imovinu banjalučke Toplane

15.08.2025. | 09:44

Investiciono – razvojna banka Republike Srpske bezuspješno je pokušala da zaplijeni toplovodnu infrastrukturu i drugu imovinu banjalučke Toplane.

Zbog neurednog vraćanja kredita od 7,8 miliona maraka, IRB je nedavno podnio zahtjev Okružnom privrednom sudu Banjaluka za upis zaloga nad imovinom Toplane, ali sud je taj zahtjev odbio.

Direktor Toplane Aleksandar Zolak objašnjava da je sud odbio zahtjev IRB i uvažio prigovor „Toplane“ da imovina predstavlja dobro od opšteg interesa koje ne može biti predmet izvršenja, ali kaže da je problem koji je napravila stara gradska administracija time samo gurnut pod tepih.

– ‘Toplana’ je od IRB dobila kredit od 7,8 miliona KM koji je iskorišten za izgradnju podstanica za grijanje na Starčevici i Kočićevom vijencu. Kada je 2018. godine počela sa radom ‘Eko-toplana’, ona je nastavila da koristi te podstanice, dok su obaveze po kreditu ostale staroj ‘Toplani“, kaže Zolak za Capital.

Pošto je „Toplana“ ostala bez prihoda iz kojih je servisirala taj kredit, on ističe da su počela kašnjenja sa otplatom rata kredita.

– Prihod ‘Toplane’ je sveden na 500.000 KM koliko godišnje dobija od ‘Eko-toplane’ na ime rente za korištenje naše infrastrukture i prihod koji se ostvari po osnovu sudskih presuda po tužbama protiv bivših korisnika. Taj prihod nije fiksan, prošle godine je bio nešto preko 200.000 KM i svake godine se smanjuje – objašnjava Zolak.

On kaže da je rata kredita bila manja od 100.000 KM, ali je kredit nekoliko puta reprogramiran i rata je u međuvremenu narasla na oko 180.000 KM koje „Toplana“ ne može plaćati.

Zolak objašnjava i da u ‘Toplani’ trenutno ima deset zaposlenih i prihod koji dobija služi da pokrije njihove plate.

– Pored toga, imamo i reprogram duga za struju prema kojem smo ‘Elektrokrajini’ dužni do 2031. godine mjesečno plaćati 25.000 KM. Ako IRB aktivira mjenice i blokira nam račun, neće postići mnogo, jer od naših ukupnih godišnjih prihoda može naplatiti maksimalno četiri rate po 180.000 KM, ali će ‘Toplani’ stvoriti problem i nagomilati dodatne dugove – kaže Zolak.

Prema njegovim riječima, rješenje je da se uključe gradonačelnik, a prije svega Skupština grada koja je za vrijeme bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića odobrila sve odluke vezane za „Eko-toplane“.

Iz IRB-a nisu odgovorili na pitanja da li će aktivirati mjenice „Toplane“ ili će na neki drugi način zaštititi svoja potraživanja.

Podsjećamo, banjalučka „Toplana“ je u novembru 2016. godine ušla u grijnu sezonu sa 85 miliona maraka duga, bez sredstava za nabavku mazuta i sa praznim rezervoarima.

Gradska administracija na čelu sa tadašnjim potpredsjednikom SNSD Igorom Radojičićem koji je imao komotnu skupštinsku većinu procijenila je da je sistem gradskog grijanja neodrživ, jer se godišnje izdvaja oko deset miliona KM za nabavku mazuta, plus oko pet miliona za neophodne popravke.

Ukinuta kreditna linija

Vlada RS je preko kreditne linije „Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada Srpske“ odobrila 25 ugovora o zajmu ukupne vrijednosti od 65,5 miliona KM.

Iz te linije je i kredit banjalučke „Toplane“ od 7,8 miliona KM. Ta kreditna linija je ukinuta 2016. godine pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda.

Rješenje je nađeno u tome da se po principu javno-privatnog partnerstva osnuje novo preduzeće „Eko-toplane” koje će grijati na biomasu, a za privatnog partnera je izabrano preduzeće „IEE“ iz Elnos grupe.

Radojičić, koji je u međuvremenu napustio SNSD i formirao sopstveni Nezavisni pokret „Svojim putem” nedavno je rekao da su „Eko toplane” osnovane da bi bilo saomoodrživo preduzeće i da je, za njegovog mandata, tako i bilo.

– Grad je kao suvlasnik ‘Eko Toplana’ imao profit i taj se novac slivao u budžet – rekao je Radojičić koji nije mogao da kaže šta se kasnije desilo i zbog čega se novac iz budžeta počeo izdvajati za „Eko toplane” zato što, kako je rekao, „nema uvid u poslovanje”.

On je naveo i još jedan razlog zbog koga se stara „Toplana“ drži u životu.

– U slučaju ekstremnih hladnoća, od minus 20 ili više, grad bi se dogrijavao na mazut preko stare toplane. To se posljednjih godina nije dešavalo, ali nikad se ne zna – rekao je Radojičić.

Iz aktuelne gradske administracije nisu odgovorili na pitanje medija šta je ustanovio Tim za reviziju koji je aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković formirao na početku svog prvog mandata 2020. godine sa zadatkom da istraži sve u vezi sa prelaskom na novi sistem grijanja.

Naveli su da je „Toplana” naslijeđena od prethodne administracije sa dugovanjima od 80 miliona KM i da se iz budžeta grada svake godine izdvaja oko četiri miliona KM za otplatu dugova za koje je grad bio garant.

– Nemoguće je likvidirati ovo preduzeće dok se ne izmire dugovanja, jer bi odlazak u stečaj i likvidacija ugrozio sistem grijanja – rekli su ranije medijima iz gradske uprave.