Zašto su djeca sve slabija? Rajović u Banjaluci objasnio gdje roditelji griješe FOTO

Željka Pavlović | BL Portal
10.11.2026. | 18:42 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Djeca su iz generacije u generaciju motorički sve slabija, sve teže održavaju pažnju i koncentraciju, a posljedice nedovoljnog kretanja i boravka u prirodi sve su vidljivije. Na ovaj problem večeras je u Banjaluci upozorio poznati stručnjak za razvoj djece Ranko Rajović, poručujući da je fizička aktivnost jedna od ključnih pretpostavki pravilnog razvoja mozga.

U amfiteatru Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci večeras se tražila stolica više na predavanju „Vratimo djecu prirodnom toku“, namijenjenom roditeljima, nastavnicima i svima koji rade sa djecom.

Neposredno prije predavanja, Rajović je u razgovoru sa predstavnicima medija govorio o sve izraženijim poteškoćama u razvoju djece, posebno kada je riječ o motorici, pažnji, koncentraciji i pamćenju.

„Djeca su već deset godina sve slabija, slabija motorički, slabija u pažnji i koncentraciji. Kada krenu u školu, ne mogu duže da se koncentrišu, ne mogu da pamte. To je već gotovo svako drugo ili treće dijete“, upozorio je Rajović.

Bez kretanja nema razvoja mozga

Posebno je naglasio da fizička aktivnost nije važna samo za zdravlje i pravilan fizički razvoj, već ima ključnu ulogu i u razvoju mozga.

„Kretanje je prva stepenica, a onda dolaze informacije, znanje i povezivanje. Bez kretanja nema pravog razvoja mozga“, poručio je Rajović.

Kao ilustraciju problema naveo je istraživanje sprovedeno u Sloveniji, prema kojem čak 60 odsto četvorogodišnje djece nije bilo u stanju da izvede skok unazad. Prema njegovom objašnjenju, nedovoljno razvijene motoričke sposobnosti mogu biti povezane i sa kasnijim poteškoćama u kognitivnom razvoju.

Koliko se djeca danas kreću, pokazali su i podaci koje je Rajović prikupljao u Banjaluci, Ljubljani, Rijeci i Novom Sadu.

Djeca prvog razreda osnovne škole u školskim uslovima dnevno pređu između dva i šest kilometara. S druge strane, na NTC kampovima, gdje više vremena provode u prirodi, trče, istražuju, donose grane i učestvuju u različitim aktivnostima, dnevno pređu i oko 15 kilometara.

Upravo zato Rajović smatra da djecu treba vratiti prirodi i omogućiti im više slobodne igre, trčanja, skakanja i istraživanja, umjesto da najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru.

Učenje napamet treba zamijeniti razmišljanjem

Jedna od važnih tema predavanja bila je i način na koji djeca usvajaju znanje. Rajović smatra da klasično učenje napamet ne daje rezultate kakvi se očekuju, te da obrazovanje treba više usmjeriti ka metodama koje podstiču razmišljanje, povezivanje informacija i aktivno učestvovanje djece.

Kao primjer naveo je NTC metodu učenja kroz nelogične asocijacije, koja djeci pomaže da lakše zapamte imena, pojmove i školsko gradivo.

„Mi tražimo da bude nelogično, jer nelogično aktivira različite regije mozga. Ako je nelogično, mozak se budi“, objasnio je Rajović, navodeći da se ovakav pristup može primjenjivati u učenju različitih predmeta, od fizike, hemije i biologije do gramatike i tablice množenja.

Prednost ovakvog načina učenja, kako je istakao, jeste u tome što djeca kroz igru istovremeno razmišljaju, povezuju informacije i lakše pamte.

„Djeca stvarno misle da se igraju. U dubokom su fokusu, imaju pozitivne emocije. A šta je suprotno? Uče napamet, stresiraju se, strahuju i zaboravljaju to što nauče“, rekao je Rajović.

Predavanje „Vratimo djecu prirodnom toku“ podržao je Republički pedagoški zavod Republike Srpske, a Rajovićeva poruka roditeljima i nastavnicima bila je da je potrebno mijenjati pristup odrastanju i obrazovanju djece, više pažnje posvetiti njihovom kretanju i omogućiti im da kroz igru i istraživanje razvijaju svoje sposobnosti.