Za ponos! Banjalučka Gimnazija slavi vijek i tri decenije postojanja

27.09.2025. | 15:42

Kroz vijek i tri decenije burnih istorijskih događaja, zemljotresa, reformi i modernih promjena Gimnazija Banjaluka ostaje mjesto gdje se stvara znanje, gradi karakter i rađaju prijateljstva koja traju cijelog života. Ovdje se svaki dan piše i priča o rastu, ljubavi prema učenju i trajnim vrijednostima.

Sa sjećanjem i ponosom, za “Glas Srpske” o vremenu provedenom u ovoj školi, koja je tokom svog postojanja stvarala znanje, gradila karakter i rađala prijateljstva koja traju cijelog života, pričaju direktori, profesori i nekadašnji đaci, koji i danas čine dio života Gimnazije.

Banjalučki istoričar i nekadašnji direktor Gimnazije Zoran Pejašinović kaže da je razvoj ove škole kroz decenije bio buran, u skladu sa istorijom šireg prostora.

 

– Gimnaziju su obilježile dvije velike nepogode, jedna prirodna, zemljotres, i jedna društvena, Šuvarova reforma. Od osnivanja egzistira u čak pet država, što je nužno donosilo velike promjene u njen rad. Nekada nabolje, nekada baš i ne – ističe Pejašinović.

Podsjeća da gimnazije, kao školski tip, inače sporije prihvataju promjene i u tome su konzervativnije od drugih ustanova, ali da upravo to čuvanje tradicije čini njihovu posebnu vrijednost.

– Banjalučka Gimnazija ima ugled zasnovan na radu generacija profesora, od kraja 19. i početka 20. vijeka. Kao istoričar, i van škole sam se bavio prošlošću grada, pa sam to znanje nastojao da prenesem i učenicima. Tako su hodnici i stepeništa dobili imena po bivšim đacima i profesorima, a na zidove smo postavili lijepo dizajnirane table, kao u nekim gradovima. Učenici moraju da znaju, recimo, ime hodnika u kome “stanuju” ili naziv stepenica kojim se penju do učionice – priča Pejašinović.

 

Kolektiv Gimnazije danas

Više od 45 minuta nastave
Među brojnim uspomenama izdvaja proslavu 120 godina škole, koja je, kako kaže, proizvela “erupciju dobre energije”.

– To je bio talas kreativnosti i kod učenika i kod profesora. Tada je nastao i BaLMUN, lijepa manifestacija koju bih volio da vidim obnovljenu. Gimnazija mora biti više od 45 minuta nastave, a to se može postići i bez direktive “odozgo” – naglašava on.

Sadašnjim i budućim generacijama poručio je da Gimnaziju ne doživljavaju kao teret.

– Biti gimnazijalac ne znači samo naporan rad i “štrebanje”. To je način da otkrijete sebe i svoju sreću. U jednom godišnjaku citirao sam riječi Ajris Merdok: “Obrazovanje vas neće usrećiti. Kao ni sloboda. Srećni smo jer je obrazovanje način da uvidimo svoju sreću”. U to vjerujem – naglašava Pejašinović.

On trenutno završava monografiju povodom 130 godina postojanja Gimnazije.

 

Monografija (u štampi)​

– Knjiga je već u štampariji. Biće to naučno utemeljena i objektivna istorija škole, ali i razigrana i ispunjena anegdotama, ilustracijama i uspomenama iz đačkog i profesorskog života. Završava sa današnjim kolektivom i Gimnazijom 2025. godine. Jedan od originalnih elemenata je QR, kod koji će voditi do spiska svih maturanata od 1903. do danas. Tako će knjiga biti uvijek ažurna – otkriva Pejašinović.

Posebnu emotivnu vezu sa školom i danas čuva advokat Miljkan Pucar, koji je podsjetio na nedavni jubilej njegove generacije.

A person in a suit and tieAI-generated content may be incorrect.

Miljkan Pucar​

– Ove godine smo slavili 45 godina od završetka Gimnazije. To je bio jedan sjajan jubilej gdje smo se sjetili naših drugova i drugarica koji više nisu među nama, ali i divnog vremena kada smo bili u srednjoj školi. Banjalučki gimnazijalci imaju poseban odnos prema svojoj školi, bez obzira na to koji fakultet kasnije upišu ili kojim poslom se bave. Naši profesori su nas učili ne samo znanju, nego i tome kako biti dobar čovjek, kako pomoći drugima i kako biti zdravo ambiciozan – kazao je on.

Pucar je istakao da su znanja stečena u Gimnaziji trajna i neprolazna.

– Moram priznati da se često sjetim nekih stvari iz Gimnazije, za razliku od mojih prijatelja koji su pohađali druge škole. Znanje koje sam stekao i te kako mi je pomoglo na studijima. Nedavno smo, povodom jubileja, skupili novac i nagradili mlade gimnazijalce koji su postigli sjajne rezultate iz matematike. To je ono što nas je škola naučila, da pomažemo mladima i da im dajemo podršku – poručio je on.

Svoja sjećanja podijelila je i Nada Tešanović, profesor i delegat u Vijeću naroda RS, koja je bila i učenica i profesorica banjalučke Gimnazije.

– U trećem razredu smo napustili Banjaluku, jer je zgradu škole porušio zemljotres i otišli smo u Crikvenicu gdje smo završili taj razred. U četvrtom smo se vratili u Banjaluku i školovanje okončali u prostorijama osnovne škole u Boriku. Prijateljstvo koje je tada nastalo između ova dva grada traje do danas – prisjetila se Tešanovićeva.

Životna škola
Ona kaže da joj je drugarstvo ostalo kao najljepše sjećanje, kao i odnos profesora prema učenicima.

– U Crikvenici su nam profesori bili kao roditelji. Bez obzira što smo bili daleko od kuće, nismo osjetili prazninu. Naučili su nas da budemo dobri, vrijedni, pošteni i da rad donosi rezultate. To je najvažnija lekcija koju sam ponijela iz Gimnazije – rekla je ona.

U prosvjeti je radila 30 godina, a kako kaže, Gimnazija je ostala njena životna škola.

– Bez obzira što slavi 130 godina, ja se nadam da su profesori i danas oni koji žele najbolje svojim učenicima. Završetkom Gimnazije otvaraju se vrata ka različitim profesijama, ali uvijek ostaje sjećanje da je to škola koja te naučila da poštuješ ljude i da budeš dobar čovjek – naglasila je Tešanovićeva.

Da je Gimnazija oduvijek imala visok nivo znanja i vrijednosti, podsjetila je i profesorica srpskog jezika i književnosti i predsjednica školskog odbora Branka Ljubojević, koja je devedesetih bila i sa druge strane katedre.

 

– Period kad sam ja pohađala Gimnaziju bio je obilježen ratnim dešavanjima, ali i tada je škola imala visok kriterijum. Danas se, ipak, osjeća da učenici više znaju svoja prava nego obaveze. Kada sam im nedavno dala nenajavljeni kontrolni, bili su šokirani, jer to nije nešto na šta su navikli – rekla je Ljubojevićeva.

Kao uzore iz učeničkih dana izdvojila je profesoricu geografije Danicu Krunić i profesoricu sociologije Slavicu Nježić, koja joj je omogućila da uradi maturski rad na temu “Islam kao monoteistička religija” koja je tada bila izazovna.

– Nije bilo lako, ali završilo je sjajnim rezultatom. To je jedan od momenata na koji sam najponosnija i koji pokazuje da je Gimnazija uvijek bila prostor slobode i podrške – kazala je ona.

Ljubojevićeva poručuje da je Gimnazija više od prestižne škole, ona je životni izazov.

– Gimnazija nije prestiž spoljašnjeg, nego unutrašnjeg. Nije za one koji nemaju ličnu želju za ostvarenjem svojih potencijala. Čestitam joj 130. rođendan i ponosna sam što sam gimnazijalac s obje strane katedre. Dajem sve od sebe da ta škola sačuva i uzdigne svoj duh, kao što je to činila i u proteklih vijek i po – poručila je ona.

Direktorica Gimnazije Banjaluka Živka Kukrić Bačinski ističe najznačajnije momente u 130 godina dugoj istoriji ove ustanove, kao i način na koji danas spaja tradiciju i moderne metode nastave.

A person with glasses and a green shirtAI-generated content may be incorrect.

Živka Kukrić Bačinski

– Po mom mišljenju, neki od najznačajnijih trenutaka u istoriji banjalučke Gimnazije, koji su ostavili dubok trag u razvoju škole, njenom identitetu i ulozi u društvu, jesu osnivanje Velike realke 4. oktobra 1895. godine, koja je postavila temelje modernog obrazovanja, zatim useljenje u novu dvospratnu zgradu 1. marta 1898, koja je postala simbol škole i grada. Prva matura 1903. godine, uvođenje djevojčica u školu 1912, te brojna đačka društva i kulturni život početkom 20. vijeka, takođe su ostavili dubok trag – rekla je Kukrić Bačinski.

Ona je podsjetila da je jedan od najtežih trenutaka bio zemljotres 1969. godine, kada je zgrada teško oštećena, pa su učenici nastavu nastavili u Crikvenici i drugim gradovima bivše Jugoslavije.

– Taj period bio je veliki test za društvo, ali i dokaz snage i upornosti da se obrazovanje ne prekine – istakla je Kukrić Bačinski.

 

“Bastilja”
Prema njenim riječima, svečano useljenje u novu zgradu, koju su đaci prozvali “Bastilja”, upriličeno je 15. januara 1972. godine, a Gimnazija od tada uspješno radi i razvija se do danas.

– Danas imamo pet smjerova i program Međunarodne mature (IB diploma), uveden 2006. godine – navela je ona.

Kukrić Bačinski naglašava da je tajna uspjeha škole u spajanju klasičnih obrazovnih metoda i savremenih tehnologija.

– Gimnazija njeguje širok spektar predmeta, razvija analitičko mišljenje i kulturnu pismenost, ali istovremeno uvodimo savremene platforme, interaktivne table i digitalne alate. Suština je u mudroj interakciji da iz prošlosti uzmemo ono što je provjereno i vrijedno, a da se povežemo sa onim što je efikasno i korisno u savremenom kontekstu – objasnila je ona.

Gimnazija danas realizuje nekoliko važnih projekata, poput IB programa i “Medijskih kompetencija”, kroz koje učenici i nastavnici stiču digitalne i kritičke vještine, istražuju temu dezinformacija, prave podkaste i veb-stranice.

– To je jasan znak da škola želi da modernizuje nastavu i pripremi učenike za izazove budućnosti – rekla je Kukrić Bačinski.

Ona dodaje da Gimnazija njeguje kulturu i zajedništvo kroz manifestacije, svečanosti, sekcije, projekte i timski rad, uz poštovanje i povjerenje između nastavnika i učenika.

– Bivši učenici često održavaju vezu sa školom, što pokazuje trajnu privrženost i poštovanje. Cilj nam je da naši učenici stasaju u dobre i plemenite ljude, bez obzira na to čime će se u životu baviti. Neka im Gimnazija bude vjetar u leđa, a trag koji će ostaviti u istoriji škole zavisi od njihove posvećenosti, kreativnosti i dobrote – poručila je Kukrić Bačinski.

Program
Program proslave 130 godina Gimnazije Banjaluka:

– 30. septembar u 19 časova – Svečana akademija u Banskom dvoru.

– 30. septembar – 10. oktobar – Izložba banjalučkih slikara, bivših đaka Gimnazije, takođe, u Banskom dvoru.

– 6 – 10. oktobar – U prostorijama Gimnazije: književni podnevak, promocija monografije, izložba i sportske aktivnosti za učenike i nastavnike.