Visok kao četvorospratnica: Evo šta Banjalučani kažu o spomeniku knezu Lazaru FOTO

Nikola Simić | BL Portal

29.05.2026. | 06:55

Kružni tok kod „Lesnine“ u banjalučkom naselju Lazarevo za sada izgleda sasvim obično. Nekoliko automobila kruži oko zelenog ostrva, vijori se velika zastava Republike Srpske, a prolaznici gotovo i ne obraćaju pažnju na prostor koji bi uskoro mogao postati jedna od najkomentarisanijih tema u Banjaluci.

Upravo na ovom mjestu planirano je postavljanje monumentalnog spomenika knezu Lazaru, vrijednog 1,7 miliona KM, za koji su posao zvanično dobile firme „Koto“ iz Banjaluke i Beograda.

Vijest o izboru izvođača objavljena je prije dva dana, nakon tendera na koji je pristigla samo jedna ponuda, dok su mediji još ranije objavili da je spomenik bio izrađen i prije raspisivanja javne nabavke i da je cijeli postupak bio samo puka formalnost.

Međutim, već danas među građanima glavna tema više nije ko će graditi spomenik, nego kako će on uopšte izgledati i da li će gigantski kip stati na kružni tok kod „Lesnine“.

Prema tenderskoj dokumentaciji, sama figura kneza Lazara mora imati najmanje osam metara visine i 3,72 metra širine, bez postamenta. Kada se dodaju podnožje, stepenište, rasvjeta i parterno uređenje, kompletan kompleks mogao bi dosezati visinu zgrade od tri do četiri sprata.

Na licu mjesta to djeluje mnogo ozbiljnije nego na papiru.

Šta kažu građani?

Kružni tok, sa prečnikom oko 30 metara, danas izgleda prostrano, ali nakon postavljanja centralnog postamenta mogao bi ostati gotovo prepolovljen. Upravo zbog toga među građanima nema jedinstvenog stava.

Penzionerka Milka Vuković, koju smo zatekli u blizini, smatra da je potpuno prirodno da knez Lazar dobije monumentalni spomenik baš u Lazarevu.

„Živim ovdje decenijama i za mene je najnormalnija stvar da knez Lazar dobije svoj spomenik baš u Lazarevu. To je prelijep gest grada. Voljela bih da kip bude uspravan i dostojanstven, sa mačem i štitom“, kaže Vukovićeva za BL portal.

Malo dalje, na Novoj pijaci, reakcije su ipak mnogo opreznije.

Banjalučanin Jovan Tešanović smatra da grad posljednjih godina ulazi u period „spomeničke ekspanzije“ bez jasne mjere i urbanističkog sklada.

„Knez Lazar jeste bio naš veliki vladar i tu nema ništa sporno, ali mislim da smo u posljednje vrijeme malo previše natrpali Banjaluku tolikim spomenicima. Taj kip mi zvuči prevelik za tu lokaciju. Možda je lokacija mogla biti drugačija, a dimenzije skromnije“, kaže Tešanović.

Sličan utisak imaju i supružnici Dragan i Jelena Savić, koje je ekipa BL portala zamolila za komentar o izgledu budućeg spomenika.

„Čin podizanja spomenika je za svaku pohvalu, ali lokacija je specifična i veličina je upitna jer se radi o prometnoj raskrsnici. Voljeli bismo da kip bude klasičan, uspravan i bez previše detalja“, kažu supružnici Savić.

Od monumentalnosti do pitanja prioriteta

Rasprava o budućem spomeniku posljednjih dana sve češće izlazi iz okvira estetike i urbanizma i prelazi na mnogo osjetljivije pitanje, prioritete grada.

Podsjećamo, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Mišo Kovačević prije mjesec dana javno je predložio da se odustane od izgradnje spomenika knezu Lazaru i da se planiranih 1,7 miliona KM preusmjeri na izgradnju novog vrtića.

Njegov prijedlog tada je otvorio raspravu, posebno u trenutku kada više od 2.000 djece u Banjaluci čeka mjesto u predškolskim ustanovama.

I upravo se ta dilema danas može čuti među građanima – da li su monumentalni simboli važniji od svakodnevnih problema.

Dok jedni smatraju da grad mora graditi nacionalni identitet i obilježavati istorijske ličnosti, drugi upozoravaju da se Banjaluka posljednjih godina sve više pretvara u grad skupih spomenika, dok osnovna infrastruktura i javne usluge ostaju neriješene.

Nije poznato ko je autor

Posebnu pažnju izaziva činjenica da ni nakon dodjele ugovora javnosti nije poznato ko je autor umjetničkog rješenja spomenika knezu Lazaru.

U dostupnoj dokumentaciji ne spominje se ime vajara, autora koncepta niti stručnog žirija koji je birao izgled budućeg spomenika.

Slična situacija već se dešavala u Banjaluci kod ranije postavljenih spomenika kralju Tvrtku i Kulinu banu, koji su takođe otkriveni tokom mandata administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića, a da javnost nikada nije dobila jasne informacije o autorima umjetničkih rješenja i načinu njihovog izbora.

Upravo zato dio građana danas ne raspravlja samo o tome da li će spomenik stati na kružni tok, nego i o mnogo širem pitanju – kakav grad Banjaluka želi da postane, ko zapravo odlučuje kako će izgledati njegov javni prostor i da li će i novi spomenik biti dio političkog manevra u izbornoj godini.