FOTO: BL PORTAL
Vesna godinama posmatra čitaoce u Banjaluci: Ovo su knjige koje svi traže FOTO
05.07.2026. | 08:06
Postoje mjesta u gradu u kojima vrijeme protiče nešto sporije. Među policama banjalučke knjižare „Kultura“, gdje se svakodnevno smjenjuju novi naslovi i čitaoci različitih generacija, već osam godina radi Vesna Maksimović. Za to vrijeme upoznala je navike kupaca, pratila promjene u čitalačkim trendovima i postala sagovornik kojem se mnogi obraćaju kada nisu sigurni koju knjigu izabrati.
U razgovoru za BL portal govori o tome šta danas najviše čitaju Banjalučani, koliko su knjige uspjele da odole digitalnom dobu i zašto vjeruje da papir još dugo neće izgubiti svoju vrijednost.
Miris papira koji ne izlazi iz navike
„Radim ovdje već osam godina. Posebno kada odem na odmor i kada se vratim, pa kada me obuzme taj miris knjiga, to je zaista neopisiv osjećaj. Mislim da ovo mora raditi neko ko voli knjige“, kaže Vesna.
Ljubav prema knjigama, priča, prati je od najranijeg djetinjstva, a s godinama je prerasla u naviku koju ni danas ne može da kontroliše.
„Ja krećem od sebe. Kupujem knjige jer ih zaista volim. Ništa nema ljepše nego kada dođe novi naslov i kada pomirišete tu knjigu. Volim taj papir. Čitala sam od malena, tako da se to samo nadograđivalo vremenom. Od djece sam počela kriti da donosim knjige, da ne vide koliko sam ih kupila. Više nemam gdje da ih slažem“, kroz smijeh priznaje.
Na njenom noćnom ormariću trenutno se nalazi roman „Žene koje kupuju cvijeće“ Vanese Montfort.
„Ljetni je period, ova knjiga mi služi da se malo opustim“, kaže Vesna.
Redovi za knjige uprkos ekranima
Iako se često može čuti da su telefoni i društvene mreže potisnuli naviku čitanja, iskustvo iz knjižare govori nešto drugačije.
„Gledajući danas koliko smo na telefonima, ja sam pozitivno iznenađena koliko ljudi u stvari čitaju“, ističe Vesna.
Posebno je raduju manifestacije poput „Noći knjige“, kada se ispred knjižare stvaraju redovi.
„Veoma mi je drago kada bude ‘Noć knjige’, i kada vidim ljude u redovima koji kupuju knjige, i ta činjenica da same knjige nisu otišle u zaborav. Mislim da je mnogo bolje u ruci držati knjigu nego čitati na telefonu. Ja sam sretna zbog toga i drago mi je to da vidim“, kaže ona.
Kada je riječ o čitalačkim navikama Banjalučana, jedinstven recept, kaže, ne postoji.
„Što se tiče žanrova, sve zavisi ko šta voli da čita. Neko voli teže, neko malo lakše štivo. Generalno, svaka knjiga ima nekog svog kupca. Mi smo uvijek tu da pomognemo kupcima pri odabiru knjiga.“
Među autorima koji se najviše traže izdvajaju se klasici.
„Dostojevski je, zasigurno, broj jedan što se tiče potražnje. Osim njega, popularna su i djela Džejn Ostin i Emili Bronte, posebno ‘Orkanski visovi’, kao i romani Franca Kafke. Takođe, jako je tražen i Džordž Orvel, odnosno njegova djela ‘1984’ i ‘Životinjska farma’. Uz njih, tražena su i djela Hermana Hesea i Orhana Pamuka. Mlađa populacija uglavnom kupuje manga stripove“, kaže Vesna.
Domaći autori privukli novu publiku
Veliki odjek, kaže, ostavio je uspjeh banjalučkog pisca Steve Grabovca, čija je knjiga „Poslije zabave“ osvojila Ninovu nagradu.
„On je to digao na neku višu ljestvicu. Sama pojava te njegove knjige ‘Poslije zabave’, koja je izašla prije nekoliko godina, a koja se i dalje čita, postavila je određen temelj za popularizaciju naših autora, pogotovo banjalučkih“, objašnjava Vesna.
Osim Grabovca, među regionalnim autorima čitaoci često traže različite književne pravce.
„Ja preferiram djela Bojana Ljubenovića, koji u svojim djelima prikazuje svakodnevnicu na jedan komičan način, i čovjek se može prepoznati u svakom pasusu. Ante Tomić se takođe čita, kao i Borislav Pekić. Srđan Valjarević i Đorđe Lebović su veoma traženi, kao i vladika Grigorije sa svojim knjigama. Od ženskih autora, na prvom mjestu je Jelena Bačić Alimpić. To su laganija štiva, za more, plažu, da se malo mozak opusti. Ona je veoma tražena“, kaže Vesna.
Kako privući mlade da čitaju
Kao majka, i sama se susrela sa izazovom koji danas imaju mnogi roditelji.
„Teško je. Moj sin ima 24 godine. Nikada nije volio da čita knjige. Toliko sam pokušavala da ga privolim“, iskreno priznaje.
Zbog toga joj posebno znači kada u knjižari vidi mlade kupce kako samostalno biraju naslove.
„Bude mi stvarno drago kada vidim da mlađa populacija kupuje knjige, što je pokazatelj da se nismo izgubili u tom digitalnom svijetu“, zaključuje Vesna Maksimović za BL portal.
