U planu uređenje 1.200 metara korita rijeke Vrbas

19.03.2020. | 21:57

U ovoj godini je previđeno uređenje malo više od jednog kilometra vodnog režima korita rijeke Vrbas, što je samo manji dio neophodnih radova kako bi se u budućnosti smanjio rizik od izlijevanje ove rijeke na svaki veći vodostaj.

Upravo su poplave u maju 2014. pokazale da je korito Vrbasa godinama bilo zanemarivano te da su potrebna veća ulaganja u njegovo uređenje, ukoliko ne želimo da se ponovi scenario od prije šest godina.

Prethodnih godina su bili primetni pomaci kada je u pitanju ova problematika, i to kod pripreme određene planske dokumentacije, te parcijalnih radova na određenim lokacijama.

Kada je u pitanju ova godina u Odjeljenju za komunalne poslove su rekli da je Grad Banjaluka kod „Voda Srpske“ kandidovalo uređenje vodnog režima Vrbasa, koje su “Vode” uvrstile u projekte koji će se finansirati iz kredita kod EIB.

– Dostavili smo tendersku dokumentaciju i očekujemo da će krajem maja “Vode” raspisati tender. Planirano je uređenje vodnog režima i korita Vrbasa u dužini od 1,2 kilometar, uzvodno od mosta u Trnu do ušća rijeke Široke u Vrbas – rekli su u ovom Odjeljenju i dodali da su za ove radove potrebna sredstva u iznosu od 3,2 miliona evra.

Iako je planirano uređenje određenog dijela vodotoka ove rijeke, raspoloživi podaci pokazuju da su ovakvi radovi neohodni na daleko većoj dionici, za šta su potrebna višemilionska ulaganja.

Naime, u okviru projekta “Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu Vrbasa”, koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz podršku Globalnog fonda za okoliš, urađene su „Mape opasnosti i mapa rizika od poplava na slivu rijeke Vrbas u BiH“.

Kada je u pitanju Banjaluka, pored mape urađeno je i Idejno rješenje uređenja vodnog režima i korita rijeke Vrbas kroz urbano područje Banjaluke u dužini od oko 20 kilometara i glavni projekat u dužini 12,7 kilometara.

Samo vrijednost radova uređenja svih 12,7 kilometara korita Vrbasa, koji su identifikovani kao kritični, procijenjeno je na 57 miliona KM.

U ovom Odjeljenju su objasnili da se radi o skupoj ali neophodnoj investiciji, te da se u realizaciju ide u skladu s mogućnostima.

– Poplave iz 2014. su napravile štetu od 67 miliona KM, na domaćinstvima i privredi. To je najbolji pokazatelj da se trebamo posvetiti ovom pitanju. Putem sredstava „Voda Srpske“ ove godine se treba urediti jedan dio gore navedene dionice korita Vrbasa, a narednih godina se treba obezbijediti način da se ta ulaganja nastave. Jedino tako možemo smanjiti rizik od poplava; ako to ne uradimo uvijek ćemo imati problem – upozorili su u ovom Odjeljenju.

Kada je u pitanju grad Banjaluka, UNDP je, pored izrade tehničke dokumentacije, učestvovao i na druge načine, sufinansiranjem radova na terenu.

Prema informacijama iz UNDP BiH, u prethodnih pet godina kroz projekat “Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu Vrbasa” u Banjaluci su uređena dva gradska bujična vodotoka, Jularac i Podstranac, što je obuhvatalo čišćenje korita, postavljanje kamenih obloga na dnu korita, učvršćivanje i zatravnjivanje obala. Pored toga, izvršena je regulacija korita Vrbasa i učvršćivanje obala kamenom oblogom u dužini od 800 metara. Vrijednost gore navedenih radova je iznosila 1,25 miliona KM, a Grad Banjaluka je učestvovao sa 34 odsto sredstava.

– Uređenjem korita dva bujična vodotoka rizik od poplava je značajno smanjen za 27.000 stanovnika i 35 firmi. Uređenje korita Vrbasa izvršeno je s ciljem da se urbana područja dovedu na zahtijevani nivo zaštite od štetnog djelovanja voda uklanjanjem stjenskih i nanosnih formacija u osnovnom koritu, koje smanjuju kapacitet transfera velikih voda nizvodno. Time su stvoreni uslovi da se kroz nastavak, u vidu nestrukturnih mjera umanjenja poplavnog rizika, omogući dalja kvalitetna planska ubanizacija priobalnih naselja Banjaluke. Mjera je posebno značajna za naselje Lazarevo, Mojkovačku ulicu, gdje su se plavljenja dešavala na lijevoj obali, gdje je lociran veliki broj domaćinstava i privrednih objekata. Pored toga, izrađena projektna dokumentacija dalje će služiti kao osnova za dalje regulisanje korita Vrbasa kroz uže i šire područje Grada – rekli su u UNDP.

Dodali su da je u Banjaluci situacija značajno poboljšana, posebno zbog izvedenih radova na bujičnim vodotocima, te zbog radova na koritu Vrbasa, čime je rizik od plavljenja ciljnih područja fizički smanjen za više hiljada stanovnika i privredne subjekte.

Baza podataka

Projekat UNDP za umanjenje rizika od poplava obuhvatilo je 14 lokalnih zajednica u slivu rijeke Vrbas. Pored radova na vodotocima, provedeno je niz aktivnosti s ciljem poboljšanja spremnosti lokalnih zajednica na potencijalne poplavne događaje. Uspostavljena je i baza prostornih podataka, koja sadrži mape opasnosti i rizika od poplava, registar bujičnih slivova, model osjetljivosti na pojavu bujičnih vodotoka i slično.

Ova baza sadrži i GIS aplikaciju, namijenjenu lokalnim zajednicama, te omogućava očitavanje hidrometeoroloških parametara u slivu u realnom vremenu.

– Razvijen je sistem za prognoziranje i rano upozoravanje na poplave, koji će omogućiti i prognoziranje vodostaja – naveli su u UNDP.

Preporuke

U UNDP su rekli da Banjaluka, ali i ostale zajednice u slivu ove rijeke, trebaju da obezbijede održavanje nabavljene opreme i nadogradnju postojećih sistema.

– Ovo se posebno odnosi na hidrometeorološke uređaje za praćenje parametara vodostaja, padavina i temperatura, ali i održavanje baze podataka „VrbasGeoportala“ i njihovo korištenje u svrhu upravljanja poplavnim rizikom. U narednom periodu posebno je važno korištenje mapa opasnosti i rizika u svrhu planiranja prostora i razvoja lokalnih zajednica, koje treba uskladiti sa postojećim poplavnim rizikom u prostoru – naveli su u UNDP.

Naglasili su da je neophodno nastaviti realizaciju mjera ili radova na Vrbasu i pritokama prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji čime bi se opasnost i rizik od poplava u području Banjaluke sveo na prihvatljiv nivo.

– S obzirom da je u okviru projekta Vrbas urađen i Plan upravljanja poplavnim rizikom, i lokalne zajednice sada imaju definisane mjere koje je potrebno izvesti u slivu, a koje sistemski doprinose smanjenju poplavnog rizika. Ovaj plan trebao bi se koristiti kao osnova za sve buduće intervencije u slivu obzirom da samo ovakav integrisani pristup može dovesti do smanjenja poplavnog rizika na prihvatljiv nivo – rekli su u UNDP.

 

Izvor.(SrpskaInfo)