U Banjaluci 6 godina nije izgrađen vrtić: Šetališta, parkovi, spomenici i amfiteatri važniji od mališana

13.07.2026. | 18:17 Dodaj BL Portal kao Google izvor

U Banjaluci godinama nije izgrađen nijedan javni vrtić od temelja do krova, a preuređeni poslovni prostori i adaptirane učionice postali su paravan za ovu poraznu činjenicu.

Hronični nedostatak mjesta u javnim predškolskim ustanovama u Banjaluci godinama predstavlja jedan od najvećih problema za hiljade roditelja, ali i stalni poligon za političke obračune.

Dok Gradska uprava na čelu sa Draškom Stanivukovićem svako otvaranje novih prostorija koristi za slanje poruka o istorijskim uspjesima, dubinska analiza zvaničnih dokumenata, tendera i hronologije javnih nabavki otkriva potpuno drugačiju stvarnost.

Suve činjenice i datumi neoborivo dokazuju da aktuelna administracija, tokom skoro šest godina vršenja vlasti, nije projektovala, finansirala i izgradila nijedan jedini javni vrtić od temelja do krova.

Svi objekti koji se u javnosti predstavljaju kao kapitalni građevinski uspjesi aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića zapravo su ili projekti naslijeđeni od prethodne administracije ili se radi o kozmetičkim adaptacijama već postojećih javnih i privatnih objekata.

Ovu hronologiju potvrđuje i Petar Jokanović, direktor banjalučkog Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i odbornik u Skupštini grada, koji se osvrnuo na stanje koje je zatekao stupanjem na dužnost u decembru 2022. godine.

– Tada je već bio otvoren vrtić u Vrbanji. On je bio najsvježiji koji je izgrađen od nule. Vrtić na Petrićevcu, koji je finansirala Vlada Srbije već je bio završen. U „ovom mandatu“ samo je dograđen dio vrtića „Nataša“ i ništa više. Na Paprikovcu vrtić je u prostoru pod zakupom, u Novoseliji je adaptiran prostor u sklopu osnovne škole u Novoseliji, ali to još nismo preuzeli i nije još počelo da se radi – ističe Jokanović.

Žana Grmuša, odbornca u Skupštini grada Banjaluka, podsjetila je na ranije periode kada se gradnja odvijala znatno brže i efikasnije.

– Ukoliko se osvrnemo na period od 2018 do 2020 godine, za dvije godine u Banjaluci su otvorena tri nova javna vrtića i to u Obilićevu, Rosuljama i Starčevici, a takođe je proširen dio vrtića „Kolibri“ u Lazarevu. I pored činjenice da u gradu imamo 32 javna vrtića u kojima boravi 2.600 djece, i dalje imamo 2.500 mališana koji se nalaze na listi čekanja. To predstavlja goruće pitanje zbog kojeg najviše ispaštaju roditelji i djeca – naglasila je Žana Grmuša.

Kao ključni dokazi građevinske ekspanzije u oblasti predškolskog vaspitanja, u javnosti su najčešće isticani novoizgrađeni objekti u naseljima Petrićevac i Vrbanja.

Ipak uvid u registar javnih nabavki i zvanične protokole Grada Banjaluka otkriva da aktuelno rukovodstvo nema nikakve veze sa početkom i realizacijom ovih investicija.

Kompletan postupak javne nabavke za izgradnju višenamjenskog objekta na Petrićevcu, u kojem je smješten vrtić, završen je pod administracijom Igora Radojičića, a izvođač radova je zvanično izabran i uveden u posao još u septembru 2019. godine.

Građevinski radovi na podizanju ovog objekta u potpunosti su izvođeni tokom cijele 2020. godine.

Stanivuković je nakon preuzimanja mandata krajem te godine na terenu zatekao konstruktivno završen objekat, pa se uloga nove administracije svela na unutrašnje opremanje i svečano presijecanje vrpce u junu 2021. godine.

Gotovo identična matrica prepisivanja zasluga uočljiva je i na primjeru vrtića u naselju Vrbanja.

Zvanični dokumenti pokazuju da je ugovor o sufinansiranju izgradnje ovog objekta sa Republičkim sekretarijatom za raseljena lica i migracije potpisan početkom oktobra 2020. godine, a sredinom istog mjeseca raspisan je i tender za izvođenje radova.

Aktuelna administracija je ovaj projekat naslijedila u poodmakloj fazi realizacije na papiru, da bi građevinske radove na terenu ispratila do konačnog otvaranja početkom 2023. godine.

Oni koji malo bolje poznaju stanje priznaju da je u stvari završetak novog krila vrtića „Kolibri“ u naselju Lazarevo u novembru 2020. godine u stvari bio posljednji sagrađeni kapitalni javni vrtić u Banjaluci sa punim kapacitetom.

Istraživanje strukture objekata koji su u protekle tri godine predstavljeni kao “novi vrtići” pokazuje da Gradska uprava uopšte nije sprovodila kompleksne procedure pronalaženja gradskih parcela, izdavanja građevinskih dozvola i podizanja novih zgrada.

Umjesto toga, primjenjivana su brza i privremena rješenja u vidu prenamjene postojećih prostora.

Tako je nedavno otvoreni vrtić u Novoseliji zapravo tek obična adaptacija i preuređenje nekoliko slobodnih i neiskorištenih učionica unutar postojećeg objekta Osnovne škole „Milan Rakić“.

Sa druge strane, u naselju Paprikovac uopšte nije građen javni objekat, već je Grad pribjegao kupovini gotovog poslovnog prostora u prizemlju novoizgrađene privatne stambene zgrade.

Sličan princip primijenjen je i u Boriku, gdje je vrtić „Nataša“ dobio dodatna mjesta kroz dogradnju na već postojećoj zgradi, dok je vrtić u Kuljanima nastao pukom rekonstrukcijom nekadašnjih prostorija mjesne zajednice i policijske stanice.

Nijedan od ovih objekata ne predstavlja novi arhitektonski i građevinski poduhvat Grada, već isključivo preuređenje infrastrukture koja je već postojala.

Kao konačna potvrda pasivnosti u strateškom planiranju gradnje novih objekata iz temelja služi podatak da je Grad tek sredinom 2026. godine pokrenuo prve proceduralne korake za izradu projektne dokumentacije za potencijalni novi namjenski objekat u naselju Ada.

Od izrade projekta do samog početka gradnje i završetka radova, prema riječima stručnjaka, proći će godine.

Istovremeno, administrativna nesposobnost potvrđuje se i kroz oštre debate u Skupštini grada oko lokacija za pet novih vrtića.

Sredstva za ove namjene obezbijeđena su još prošle godine kroz donacije i budžet Predsjednika Republike Srpske, ali realizacija i dalje stoji na čekanju jer Gradska uprava mjesecima kasni sa rješavanjem neophodne imovinsko-pravne papirologije i izdavanjem građevinskih dozvola za lokacije koje su predložene.

Odbornica Grmuša objasnila je gdje je tačno zapelo sa realizacijom ovih milionskih sredstava koja su već obezbijeđena.

– O tome smo više puta govorili i na sjednicama Skupštine grada, apelovali na rješavanje ovog problema, međutim još uvijek nismo dobili konkretan odgovor Gradske uprave zašto se ovo prioritetno pitanje ne rješava, naročito kada znamo da su sredstva u iznosu od 15 miliona KM za izgradnju pet novih vrtića u Banjaluci obezbijeđena iz Kabineta predsjednika. Koliko mi je poznato, dopis iz Kabineta predsjednika poslat je ka Gradskoj upravi u maju prošle godine, međutim još uvijek nije dostavljena sva potrebna dokumentacija koja podrazumijeva popunjavanje aplikacije, izradu projektne dokumentacije vezano za dobijanje građevinske dozvole – objasnila je ona navodeći da su druge lokalne zajednice poput Bileće, Dervente, Teslića i Zvornika iskoristile ovu priliku.

Naglasila je da se nada da će Gradska uprava traženo dostaviti u cilju prioritetnog rješavanja ovog problema na zadovoljstvo roditelja i djece.

Jokanović smatra u pitanju neozbiljan pristup Gradske uprave u trenucima kada je rješenje nadohvat ruke.

– Više godinu dana se priča o tome. Pritom imamo i obezbijeđena sredstva od strane predsjednika da se izgradi pet namjenskih objekata. S tim da imamo i lokacije gdje je regulacionim planom predviđena izgradnja ovih vrtića. Po mom mišljenju Grad je tome neozbiljno pristupio – rekao je Jokanović.

S obzirom da su banjalučke gradske vlasti prethodno dovodile u pitanje obezbjeđivanje sredstava, Jokanović se osvnuo i na te tvrdnje.

– Ukoliko oni smatraju da neko neće obezbijediti sredstva ili da je tu u pitanju „šuplja priča“, mogli su se bar potruditi da učine sve što je do njih, da pripreme projektnu dokumentaciju i da izdaju građevinsku dozvolu – rekao je on i dodao da bi pet namjenskih objekata, sa po osam vaspitno-obrazovnih grupa, trajno riješilo taj problem u Banjaluci.

Hronologija i javno dostupni podaci na kraju ogoljavaju politički marketing. Banjaluka već više od pola decenije čeka na javni vrtić koji je od prve skice, preko kopanja temelja, pa do krova, osmislila i izgradila aktuelna gradska vlast.

Dok gorući problemi čekaju u fiokama, postavlja se opravdano pitanje prioriteta trošenja javnog novca, na šta Žana Grmuša i Petar Jokanović skreću pažnju javnosti.

– Šetališta, spomenici, amfiteatar kod Pravnog fakulteta… Otišli su milioni, mi odbornici u Skupštini grada nismo o tome uopšte ni glasali, a potrošen je ozbiljan novac. Smatram da je bilo puno većih prioriteta – kaže Jokanović.

Na isti problem nerazumnog trošenja sredstava mimo usvojenih planova upozorila je i Žana Grmuša.

– Svakako da smo svi za to da grad treba da se širi i da se uređuje, ali prvenstveno se moraju postaviti prioriteti. Pamptrek staza i šetalište nisu nikako predviđeni budžetom. Postavljam pitanje iz kojih sredstava se finansira, jer mi to nismo usvojili, to čak nije bilo u planu ni za prošlu, ni za tekuću godinu. Apelujemo na gradonačelnika da poreda prioritete u gradu – naglasila je Grmuša.