Stanivuković aktivirao plan “35 miliona”: Koliko „kaplje po minuti“ od rasvjete u Banjaluci?

17.03.2026. | 19:24

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ponovo je u Plan javnih nabavki grada Banja Luka uvrstio projekat izgradnje javne rasvjete po ESCO modelu vrijedan 35,4 miliona KM sa PDV-om, uz najavu da bi novi tender mogao biti pokrenut krajem marta, nakon što je prethodni poništen.

I dok Gradska uprava nastavlja da gura stari osporeni posao pod gotovo identičnim uslovima, u javnosti se paralelno pojavio i portal PasivniPrihodi.info koji detaljno i kritički obrađuje ovaj projekat. Upravo link tog sajta mnogi dijele na društvenim mrežama, dok ga pojedini korisnici predstavljaju kao svojevrsni odgovor na, kako navode, sumnjiv i netransparentan posao Stanivukovićeve administracije.

Na tom portalu se objavljuju analize koje projekat javne rasvjete stavljaju u širi finansijski kontekst. U njima se navodi da ključni problem ESCO modela nije početna cijena od 35 miliona KM, već ukupna izdvajanja kroz 15 godina, koja bi, uz profit izvođača, kamate i održavanje, mogla biti znatno veća.

Poređenja radi, ističe se da bi klasični modeli finansiranja – poput kredita ili direktnog budžetskog ulaganja – mogli biti povoljniji, jer nose niže troškove finansiranja i manji dugoročni teret za budžet.

Portal ide i korak dalje, pa kroz ilustrativna poređenja pokušava približiti razmjere ovog projekta. U jednom od tekstova postavlja se pitanje: „Koliko će Stanivuković ove godine zaraditi po minuti od zamjene ulične rasvjete u Banjaluci?“, uz paralelna poređenja sa primanjima poznatih sportista, političara i naučnika na globalnom nivou.

“Marko Arnautović, najplaćeniji fudbaler srpske lige će u 2026. zaraditi 5 puta manje od Draška Stanivukovića. Ruski predsjednik Vladimir Putin će u 2026. zaraditi 122 puta manje od Draška Stanivukovića, a američki predsjednik Donald Tramp čak 34 puta manje”, neki su od primjera na ovom portalu.

Kako piše Srpskainfo, kroz takve analize ukazuje se na potencijalnu disproporciju između vrijednosti projekta i realnih potreba, ali i na to koliko novca se „okreće“ u ovakvim aranžmanima na godišnjem i čak minutnom nivou.

Dodatno se problematizuje činjenica da ESCO model podrazumijeva dugoročne ugovore, čime se grad obavezuje na višegodišnja plaćanja i smanjuje prostor za buduće izmjene ili povoljnije alternative.

Zbog toga autori analiza na PasivniPrihodi.info upozoravaju da bi konačan trošak za građane mogao biti znatno veći nego što se vidi iz same vrijednosti tendera, te pozivaju na dodatnu transparentnost i javnu raspravu prije pokretanja novog postupka.