Inače, Regulacioni plan centralne zone, kojim se predviđa zgrada od 12 spratova na mjestu Kozare, usvojen je prije dvije godine i u mandatu sadašnjeg gradonačelnika. Stanari iz Ulice Sime Šolaje sada treba da oforme tim stručnjaka, koji će razmatrati aktuelni plan.
S obzirom da su Banjalučani prethodnih godina već izvojevali nekoliko pobjeda za očuvanje životnog prostora, s predstavnicima tih građanskih inicijativa porazgovarali smo o trenutnoj situaciji u centru grada, kakvo je njihovo mišljenje i da li su se stanari kasno uključili u borbu.
Inicijativa za Borik
Inicijativa za Borik prije pet godina složno se usprotivila gradnji crkve na prostoru dječjeg igrališta. Oni su prikupili više od 5.000 potpisa za izmjenu tog regulacionog plana. Sande Vukojević, jedne od predstavnika građana, mnogi se i danas sjećaju. Ona iz svog iskustva poručuje da je sve protiv čega stanari centra danas reaguju, kao i obećanje Grada, trebalo pokrenuti prije nego što je usvojena izmjena regulacionog plana.
Upozorava da mnoge izmjene regulacionih planova u gradu prođu “ispod radara”, jer se objavljuju uglavnom na sajtovima koje građani rijetko posjećuju i nisu upoznati u te promjene.
Inicijativa Nova Varoš
I Milada Šukalo, iz inicijative Nova Varoš, poručuje kako je izuzetno bitno da građani prate sve javne uvide i rasprave kada se mijenaju regulacioni planovi, kako bi mogli reagovati. Njihov komšiluk se prije dvije godine usprotivio gradnji zgrade na prostoru zelene površine i poslali su na stotine komentara tokom javne rasprave.
“Nažalost, u situaciji kod kina „Kozara“ stanari su jednim dijelom zakasnili, ali ja u ime svih građana, u ime naše borbe, vjerujem da nikada nije kasno i da jedinstvo građana za svoju ulicu, za svoj park, može da doprinese uspjehu, u bilo kojem trenutku kada odluče da se angažuju. Najbitnije je da su oni srcem i dušom u toj priči. Naša borba u Novoj Varoši bila je transparentna i legalna, bake i deke, mladi, svi su bili spremni da istraju do kraja”, govori ona.
“Poznato je da su lokalni i drugi nivoi vlasti suptilniji u izbornim godinama i odmjeravaju svoje odluke više nego inače. Međutim, bitno je da cijela priča ne bude ispolitizovana od strane bilo kojeg političkog subjekta, jer to onda može da naruši kredibilitet građana. Bitno je u ovakvim situacijama da oni ostanu jedinstveni i koriste sve pravne alate”, naglašava Milada.
Nisu samo građani digli glas protiv regulacionog plana. To je prije dvije godine uradila i grupa stručnjaka s Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih je docent doktor Diana Stupar, koja je danas i član tima za „Male intervencije“ u Banjaluci.
“Regulacioni plan ni grafički, ni dubinski nije urađen na nivou zadatka. Mislim da su toga svjesni apsolutno svi. Žurilo se, trebalo se brzo naći neko rješenje. Mi smo u tom regulacionom planu reagovali na nekih 12 tačaka, između ostalog i na lokaciju kod kina Kozara. Javna rasprava koja se ticala tog plana je bila prilično, da kažem, žalosna. Na njoj smo učestvovali svi koji smo pisali primjedbe i nešto je od toga usvojeno, nešto nije”, podsjeća Stupareva.
Njeno mišljenje je i da je institucija javne rasprave duboko prevaziđena, način po kojem se pismeno šalju primedbe, onda sve to na raspravi prolazi satima, javljaju se ljudi koji su kompetentni i koji to nisu, a u toj masi izgubi se i snaga i volja da se čuje i dođe do konstruktivnog rješenja. Ona ističe da drugi gradovi u Evropi imaju mnogo bolja rješenja zahvaljujući kojima mogu dobiti masovniju i iskreniju reakciju građana i stručnjaka na određeni prostor.
“Ako ima sluha iz Grada da se plan reviduje, da se na neki način preispitaju gabariti, odnosi distance u cijeloj postavci plana, to je dobar gest, ali i još jedna stvar koja pokazuje da je kompletan mehanizam izrade regulacionih planova, primjedbi i javnih rasprava poluvidljiv, zamoran, trom i ne ide u korist građanima, ni Gradskoj upravi”, zaključila je Diana Stupar.
