Rušenje bioskopa Kozara jedna od gorućih tema: Može li sloga stanara sačuvati izgled centra Banjaluke

Banjalučani su se izborili da umjesto crkve u Boriku imaju dječje igralište, a umjesto zgrade u Novoj Varoši zelenu površinu. Mogu li i stanari u centru grada spriječiti gradnju nebodera na mjestu starog bioskopa Kozara?

Inače, Regulacioni plan centralne zone, kojim se predviđa zgrada od 12 spratova na mjestu Kozare, usvojen je prije dvije godine i u mandatu sadašnjeg gradonačelnika. Stanari iz Ulice Sime Šolaje sada treba da oforme tim stručnjaka, koji će razmatrati aktuelni plan.

S obzirom da su Banjalučani prethodnih godina već izvojevali nekoliko pobjeda za očuvanje životnog prostora, s predstavnicima tih građanskih inicijativa porazgovarali smo o trenutnoj situaciji u centru grada, kakvo je njihovo mišljenje i da li su se stanari kasno uključili u borbu.

Inicijativa za Borik

Inicijativa za Borik prije pet godina složno se usprotivila gradnji crkve na prostoru dječjeg igrališta. Oni su prikupili više od 5.000 potpisa za izmjenu tog regulacionog plana. Sande Vukojević, jedne od predstavnika građana, mnogi se i danas sjećaju. Ona iz svog iskustva poručuje da je sve protiv čega stanari centra danas reaguju, kao i obećanje Grada, trebalo pokrenuti prije nego što je usvojena izmjena regulacionog plana.

“Upravo zato što znam koliko je teško da se na Skupštini grada neka odluka poništi, koliko je dugotrajna i mučna ta procedura, sve ovo sada je trebalo uraditi prije nego što je usvojen plan i odobren projekat za izgradnju nebodera. Gradonačelnik je sjedio u toj Skupštini kada je izglasan RP prije dvije godine i šta se sada čudi?! Vjerujem da je ovo samo zavlačenje građana da prođu izbori i da će nakon toga, onako istiha, kako oni znaju, nastaviti sa izgradnjom”, smatra Vukojevićeva.

Upozorava da mnoge izmjene regulacionih planova u gradu prođu “ispod radara”, jer se objavljuju uglavnom na sajtovima koje građani rijetko posjećuju i nisu upoznati u te promjene.

Inicijativa Nova Varoš

I Milada Šukalo, iz inicijative Nova Varoš, poručuje kako je izuzetno bitno da građani prate sve javne uvide i rasprave kada se mijenaju regulacioni planovi, kako bi mogli reagovati. Njihov komšiluk se prije dvije godine usprotivio gradnji zgrade na prostoru zelene površine i poslali su na stotine komentara tokom javne rasprave.

“Nažalost, u situaciji kod kina „Kozara“ stanari su jednim dijelom zakasnili, ali ja u ime svih građana, u ime naše borbe, vjerujem da nikada nije kasno i da jedinstvo građana za svoju ulicu, za svoj park, može da doprinese uspjehu, u bilo kojem trenutku kada odluče da se angažuju. Najbitnije je da su oni srcem i dušom u toj priči. Naša borba u Novoj Varoši bila je transparentna i legalna, bake i deke, mladi, svi su bili spremni da istraju do kraja”, govori ona.

Stanarima centra u javnosti se „na teret“ stavlja što su se okupili neposredno pred izbore. Šukalo smatra da to što su se udružili u izbornoj godini može da bude veliki plus za njih.

“Poznato je da su lokalni i drugi nivoi vlasti suptilniji u izbornim godinama i odmjeravaju svoje odluke više nego inače. Međutim, bitno je da cijela priča ne bude ispolitizovana od strane bilo kojeg političkog subjekta, jer to onda može da naruši kredibilitet građana. Bitno je u ovakvim situacijama da oni ostanu jedinstveni i koriste sve pravne alate”, naglašava Milada.

Nisu samo građani digli glas protiv regulacionog plana. To je prije dvije godine uradila i grupa stručnjaka s Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih je docent doktor Diana Stupar, koja je danas i član tima za „Male intervencije“ u Banjaluci.

“Regulacioni plan ni grafički, ni dubinski nije urađen na nivou zadatka. Mislim da su toga svjesni apsolutno svi. Žurilo se, trebalo se brzo naći neko rješenje. Mi smo u tom regulacionom planu reagovali na nekih 12 tačaka, između ostalog i na lokaciju kod kina Kozara. Javna rasprava koja se ticala tog plana je bila prilično, da kažem, žalosna. Na njoj smo učestvovali svi koji smo pisali primjedbe i nešto je od toga usvojeno, nešto nije”, podsjeća Stupareva.

Njeno mišljenje je i da je institucija javne rasprave duboko prevaziđena, način po kojem se pismeno šalju primedbe, onda sve to na raspravi prolazi satima, javljaju se ljudi koji su kompetentni i koji to nisu, a u toj masi izgubi se i snaga i volja da se čuje i dođe do konstruktivnog rješenja. Ona ističe da drugi gradovi u Evropi imaju mnogo bolja rješenja zahvaljujući kojima mogu dobiti masovniju i iskreniju reakciju građana i stručnjaka na određeni prostor.

“Ako ima sluha iz Grada da se plan reviduje, da se na neki način preispitaju gabariti, odnosi distance u cijeloj postavci plana, to je dobar gest, ali i još jedna stvar koja pokazuje da je kompletan mehanizam izrade regulacionih planova, primjedbi i javnih rasprava poluvidljiv, zamoran, trom i ne ide u korist građanima, ni Gradskoj upravi”, zaključila je Diana Stupar.

ARHITEKTE SE JAVNO USPROTIVILE

Članovi Katedre za arhitektonsko projektovanje (AGGF) prije dvije godine su javno iznijeli brojne primedbe na regulacioni plan dijela centralne zone. Svako svojom zgradom želi u centar, poručili su tada, a kad konačno stignu, od „centra“ ništa neće ostati.

“Interpolacija velikog broja objekata visoke spratnosti u postojeću strukturu centra grada izuzetno je snažan zahvat i kao takav zahtijeva daleko pažljiviji, transparentniji i postepeniji proces. Ako su u pitanju strateške odluke o eventualnoj većoj dinamičosti centra, iniciranoj ovakvom vrstom arhitekture i urbanizma, takve odluke morale bi da odgovore na pitanje zašto se visoke zgrade ne bi našle na onim lokacijama koje su već izgrađene po istom ključu i koje imaju odgovarajući pripadajući prostor.

Uopšte, predloženi plan ne svjedoči o spremnosti da se u bilo kojoj mjeri odoli pritisku investicija da uđu isključivo na najpoželjnije (često javne) prostore s najvišim potencijalom, a da tim prostorima uzvrate adekvatnim prostornim poboljšanjima. Uopšte, postoji li strateška ideja o tome koji su bezbjedni limiti „balona“ ubrzane izgradnje u gradu koji za 25 godina nije povećao broj stanovnika ni za par hiljada, u zemlji koja se intenzivno prazni”, naveli su, između ostalog, piše Srpskainfo.

Ostavite komentar: