Radojičić: “Banjaluka ljudskog lica” za bolji život običnog čovjeka

16.10.2019. | 10:59

Kontaminirano zemljište moraće se uklanjati ili privremeno zbrinjavati u određenim kontejnerima ili posudama, ili trajno zbrinjavati defakto izvozom i spaljivanjem na nekim lokacijama van naše zemlje, što je vrlo zahtjevno i vrlo skupo, kaže Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, komentarišući problem piralena u krugu “Incela”.

On ističe da je u toku utvrđivanje tačne površine i zapremine kontaminiranog zemljišta.

Radojičić se u intervjuu za “Nezavisne novine” osvrnuo i na aktuelne projekte, ali i predviđene investicije u narednoj godini, te sumirao rezultate svog rada u protekle tri godine, ističući da je mnogo toga u gradu urađeno.

NN: U središtu projekta “Banjaluka ljudskog lica” je običan čovjek. Koje su to potrebe Banjalučana, a koje će dobiti ovim projektom?

RADOJIČIĆ: Iz projekta “Banjaluka se gradi”, koji je veliki i širok projekat kapitalnih investicija u saobraćaju, vodosnabdijevanju, školama, vrtićima i slično, proizašao je projekat “Banjaluka ljudskog lica”, koji je više fokusiran na pojedinačnog građanina, čovjeka, sa nekoliko najinteresantnijih ili čak nekad i najranjivijih kategorija: djeca, mladi, starije osobe – penzioneri, lica sa invaliditetom. I iz toga se, evo već dvije godine, sa inicijativama “odozdo”, da tako kažemo, razvijao projekat koji je dobijao svoje obrise i sad je zaokružen iako i dalje ostaje otvoren. Ima nekoliko elemenata – jedan su programi za stara lica: društveni život, angažovanje prostora na cijeloj teritoriji grada za njihove društvene aktivnosti. Tu je sjajan odziv. Tu je i revitalizacija Doma omladine, odnosno niz programa i projekata sa nevladinim, odnosno civilnim sektorom, udruženjima građana, edukativnim programima u osnovnim i srednjim školama. Imamo i dio programa za lica sa posebnim potrebama, odnosno lica sa invaliditetom. Poseban segment je zdravlje stanovništva i prije dvije sedmice pokrenut je projekat koji se tiče praktično svih građana “Za tvoje dobro” – besplatni preventivni zdravstveni pregledi od jedne do druge ambulante porodične medicine. Treći segment je estetika i humanizacija prostora – to su male intervencije u prostoru, uređenje centra grada, obala Vrbasa, pojedinih urbanih područja. Još jedan segment je bezbjednost građana, na čemu radi Forum bezbjednosti, gdje ulazimo u pripremu Strategije bezbjednosti grada.

NN: Da li to znači da se kvalitet življenja u Banjaluci podiže na viši nivo?

RADOJIČIĆ: Cilj je da se dođe do običnog čovjeka, da on ima osjećaj bezbjednosti, osjećaj brige za zdravlje, uključenosti u društvo, zajednicu, odnosno da se, koliko god je moguće, ne osjeća izolovanim, usamljenim, neangažovanim.

NN: U ovoj godini aktuelan je i problem piralena na prostoru “Incela”. Kakvim najnovijim informacijama raspolažete u vezi sa ovim slučajem?

RADOJIČIĆ: Što se grada tiče i naših intervencija, mi i dalje radimo na inspekcijskom nadzoru. To je konstantan posao. Kada smo mi u pitanju, sada se radi na preciznoj identifikaciji zona koje su, u smislu kvadrature i kubikaže, kontaminirane. Da bi se bilo šta u sljedećoj fazi intervenisalo, uklanjalo zemljište, potrebno je zaista potpuno precizno utvrditi koja je to površina i zapremina. Na bazi toga moći će se raditi dalji proračuni postupanja sa tim zemljištem. U suštini, u nekom momentu to zemljište moraće se uklanjati ili privremeno zbrinjavati u određenim kontejnerima ili posudama, ili trajno zbrinjavati defakto izvozom i spaljivanjem na nekim lokacijama van naše zemlje, što je vrlo zahtjevno i vrlo skupo. Trenutno je, što se nas tiče, faza utvrđivanja tačne površine i zapremine kontaminiranog zemljišta, a očekujemo konačan prijedlog stranih konsultanata u vezi sa tim na koji način zbrinuti to zemljište.

NN: Grad Banjaluka bi u 2020. godinu trebalo da uđe sa budžetom od oko 134 miliona KM. Na šta će se novac najviše trošiti?

RADOJIČIĆ: To je prva, vrlo konzervativna procjena, da kažemo prednacrtna. Moje lično očekivanje je da će okvir budžeta biti veći. Radi se o vrlo restriktivnom planiranju sopstvenih prihoda i prihoda sa strane. Mi imamo vrlo velike i ambiciozne projekte za narednu godinu, nastavak započetih poslova od ove i započinjanje niza novih. U toku je tender za novi most u Toplicama i on bi trebalo da počne da se gradi već ove godine i bude završen do kraja ljeta iduće godine. U toku je žiriranje novog idejnog rješenja za novi most u Docu i ja očekujem da u ovom mjesecu imamo izbor idejnog rješenja nakon međunarodnog konkursa, na koji je dospio 31 prijedlog iz cijelog svijeta. Ideja je da gradnja novog mosta u Docu počne kad završimo ovaj u Toplicama, dakle negdje do kraja ljeta ili početkom jeseni iduće godine. U saobraćaju su još u planu bar dvije velike kružne raskrsnice u gradu i nastavak nekoliko važnih saobraćajnica. Pred nama je oko 25 miliona maraka ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Već je počeo projekat “Voda 1”, koji se odnosi na Česmu, Piskavicu, Radosavsku, Slavićku, nekoliko kanalizacionih projekata na Laušu, u Zelenom viru i slično. A u pripremi su i projekti “Voda 2” i “Voda 3”, koji podrazumijevaju da voda dođe na više od 95 odsto područja grada u naredne dvije godine. U različitim fazama gradnje su trenutno četiri objekta za vrtiće, što bi trebalo da do kraja ljeta iduće godine ili početka sljedeće školske godine obezbijedi do 450 novih mjesta u vrtićima. Gradi se ambulanta na Petrićevcu, a postoji potreba za rekonstrukcijom još dvije ambulante – u Dragočaju i Aginom Selu. U fazi smo projektovanja nekoliko školskih i predškolskih objekata – nove škole u Adi i dogradnje OŠ “Miloš Crnjanski” na Petrićevcu, kao i projektovanja novog vrtića u naselju u Aleji svetog Save. Završava se projektovanje dvije potpuno nove sportske dvorane – na Starčevici i Laušu. Očekujemo početak nove velike saobraćajnice, poprečne poveznice između Lauša i Paprikovca, koja bi takođe trebalo da bude završna u ljeto ili jesen naredne godine. To je zaista ogroman program, koji će biti između 30 miliona i 50 miliona maraka.

NN: Za sve to je potrebna radna snaga. Vi ste se proljetos žalili da je nedostaje, pogotovo u niskogradnji. Da li se situacija promijenila?

RADOJIČIĆ: Iako nominalno na tenderima za niskogradnju i visokogradnju ima ponuđača, realno građevinske firme imaju problem s nedostatkom radne snage. A onda to vodi i do problema probijanja rokova, nemogućnosti njihovog poštovanja, pa nekad i kvaliteta. Vidljivo je da postoji nedostatak kvalifikovanih vrlo stručnih građevinskih radnika i da se to odražava i na cijenu radova i na dinamiku. Mi u zadnje dvije godine vidimo da se tržište promijenilo, porasle su cijene, a manji je broj ponuda. Nama se više puta u prethodnoj godini desilo da se neki tenderi poništavaju jer se niko ne javi kada je riječ o kanalizacijama, vodovodima, pa i nekim objektima tipa domova i slično, gdje se naprosto došlo do faze da čak morate da molite izvođače da se prijave na tendere jer imaju već ogroman broj poslova ugovorenih i ne mogu stizati. Evo na primjer na ovom velikom poslu “Voda 1”, “Voda 2” i “Voda 3”, ja već sad pretpostavljam da ćemo imati ozbiljan problem kapaciteta izvođača da to iznesu.

NN: Navršavaju se tri godine kako ste izabrani za gradonačelnika najvećeg grada RS. Da li ste, kada pogledate na period iza nas, zadovoljni ostvarenim i ima li pritisaka na Vas?

RADOJIČIĆ: Na samom početku mandata, možda je to bilo na neki način i testiranje, imali smo jako velikih sukoba oko gradskog zemljišta. Mislim da je to bilo ključno, jedan lom oko toga kako će se postaviti gradska administracija. Mi i sada imamo desetine sudskih postupaka oko gradskog zemljišta. To je jedna od najproblematičnijih stvari – imovinski odnosi, utvrđivanje vlasništva i to je onda pretpostavka ili nam koči mnoge projekte. U ove dvije godine poslije toga nije bilo naročito problematičnih situacija, iako konstantno ratujemo oko zemljišta i oko raznih postupaka i sa privatnim licima i sa pojedinim institucijama. S te strane, postoje određeni problemi i poteškoće, ali ja sam poprilično zadovoljan nakon ove tri godine da je izuzetno mnogo u gradu urađeno. Nametnuli smo izuzetno jaku dinamiku i visok tempo i već ono što je urađeno prošle godine se polako zaboravi, iako je ogroman posao iza nas.

Razvojni šok

NN: Banjaluka je, nažalost, zbog samo jednog glasa ostala bez titule evropske prijestonice kulture. Da li će to negativno uticati na kulturni život u gradu?

RADOJIČIĆ: Zaista, nažalost, jer to bi bila sjajna stvar, to bi bio takav razvojni šok i perspektiva za Banjaluku kakve nismo bili ni svjesni. Međutim, izbor je završen, prošao je norveški grad. Mi ćemo nastaviti dio programa i projekata. U razgovorima smo s timom koji je projekat radio šta i kako da izaberemo, jer se to, naravno, mora redukovati. Nemamo mi te finansije na raspolaganju ni druge resurse koji su bili planirani. Sad razgovaramo o redukovanoj varijanti u kojoj bi banjalučka kultura nastavila da radi oko te ideje. Sigurno da ne možemo više postići ono što smo htjeli da postignemo da smo izabrani za evropsku prijestonicu kulture, ali je to bila snažna motivacija i oko nje smo dobili vrlo visoku saglasnost kulturne scene. Nastojaćemo da kroz redukovani program, ili modifikovani, zadržimo maksimum koji bude moguć, izjavio je u intervjuu za “Nezavisne novine” gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.