Poznat po jasnim političkim porukama: Ko je Željko Majić, novi banjalučki biskup

Don Željko Majić, novoimenovani banjalučki biskup, koji je na to mjesto došao sa pozicije sveštenika Mostarsko-duvanjske biskupije, poznat je i kao direktor Karitasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, a javnost ga je upamtila i po prilično jasnim stavovima kada je u pitanju položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prije nešto više od godinu dana, na sastanku sa predstavnicima evropskih parlamentaraca u Briselu, Majić je apelovao na njih da pomognu u, kako je rekao, zaustavljanju nestajanja Hrvata katolika kao zajednice u BiH.

Kritikujući, sa pozicije Karitasa, državu kao socijalnu neosjetljivu, don Majić je prilično oštro kritikovao i međunarodnu zajednicu.

“Teško se oteti dojmu da međunarodna zajednica u BiH, koja ima sve instrumente na raspolaganju, zapravo ne želi uređenu Bosnu i Hercegovinu. Doista imam takav dojam, jer je međunarodna zajednica po završetku rata 1995. ušla s velikom vojnom silom od 70-tak tisuća vojnika, došla je evropska policija, OESS, ombudsmani i visoki predstavnik s velikim ovlastima da može donositi zakone, smjenjivati članove predsjedništva, načelnike i gradonačelnike. Ako se doista htjelo Bosnu i Hercegovinu učiniti uređenom i funkcionalnom državom tada je bilo vrijeme, a to se i danas može učiniti”, rekao je tada Majić.

Prema njegovim riječima, Hrvati katolici najveće su žrtve rata od 1991. do 1995, iako se uvriježilo mišljenje da su to Bošnjaci, muslimani, poručio je tada Majić koji se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH, ne krijući da su Hrvati više očekivali od Kristijana Šmita.

“Kristijan Šmit je čak to bio i najavio i mi smo se tome nadali, ali u nekoj čudnoj komunikaciji s građanima Sarajeva, sjetimo se julskih demonstracija, on je reterirao i donio samo neke tehničke promjene”, rekao je Majić.

Veoma otvoreno kritikovao je i rješenja iz Dejtonskog sporazuma.

“BiH je zajednica triju konstitutivnih naroda i propali su svi dosadašnji pokušaji da se ignoriše ta činjenica, a što se pokušava i danas. Dejtonski sporazum, čija je pozitivna strana to da je zaustavio rat, nepravedan, jer je jedan narod dobio polovinu BiH, a druga dva drugu polovinu. Pravedno bi bilo da, ako već postoje entiteti, da ih ima onoliko koliko ima konstitutivnih naroda”, rekao je tada Majić.