Potvrđeno – kuhinja bila čista, hrana ispravna: Odakle je krenula salmonela u banjalučkom vrtiću FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

08.07.2026. | 15:29 Dodaj BL Portal kao Google izvor

​Banjalučki vrtić „Neven“ od ponedjeljka je ponovo otvorio vrata za djecu nakon privremenog zatvaranja zbog pojave salmonele kod 15 mališana i jedne vaspitačice. Iako je kolektiv vraćen u funkciju nakon sprovedenih mjera dezinfekcije i kontrola, najvažnije pitanje i dalje nema odgovor – odakle je infekcija zapravo krenula.

Upravo zato epidemiološko istraživanje još traje, a stručne službe upozoravaju da nijedna mogućnost još nije isključena.

Hrana zasad nije potvrđena kao izvor

Jedna od prvih sumnji odnosila se na sistem ishrane, jer svi banjalučki vrtići koriste zajedničke centralne kuhinje. Međutim, iz Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje potvrđeno je za BL portal da su svi analizirani uzorci hrane iz spornog perioda bili negativni.

Iz Centra navode da ova javna ustanova u svom sastavu ima tri centralne kuhinje koje pripremaju obroke za sve organizacione jedinice, te da u testiranim uzorcima hrane nije utvrđeno prisustvo salmonele.

Istovremeno, potvrđeno je da nije registrovana pojava zaraze u drugim vrtićima, što dodatno govori u prilog tome da se radi o izolovanom slučaju.

Vanredne sanitarne preglede prošli su i svi radnici koji učestvuju u pripremi i distribuciji hrane.

Za povratak djece u kolektiv ostao je na snazi strogi uslov – roditelji su na ulazu u vrtić dužni dostaviti dokaz o tri uzastopna negativna nalaza stolice djeteta.

Epidemiolozi još slažu mozaik

Iako novih pacijenata koji zahtijevaju liječenje tokom vikenda nije bilo, epidemiološki posao tek ulazi u najosjetljiviju fazu.

Iz Higijensko-epidemiološke službe navode da se trenutno intenzivno traže takozvani asimptomatski kliconoše – osobe koje nemaju nikakve simptome, ali mogu prenositi salmonelu na druge.

„Epidemiološko istraživanje i detaljno anketiranje roditelja, vaspitača i svih zaposlenih u kolektivu je u punom jeku. U ovom trenutku detaljno analiziramo sve potencijalne zajedničke imenitelje od specifičnih obroka i jelovnika, pa do rođendanskih proslava i samog boravka u zajedničkim prostorijama“, kaže za BL portal prim. dr Vesna Lučić Samardžija, specijalista epidemiologije.

Kako objašnjava, nijedan od tih faktora za sada nije izdvojen kao zajednički izvor infekcije. To znači da epidemiolozi metodom eliminacije ispituju svaku moguću kariku u lancu prenosa. Zbog toga se paralelno uzimaju brisevi površina, opreme, igračaka, uzorci hrane i vode, dok se provjerava i način održavanja higijene.

Drugim riječima, istraga još nije završena i sve mogućnosti ostaju otvorene dok laboratorijski nalazi ne daju konačan odgovor.

Ni brisevi iz vrtića nisu otkrili izvor zaraze

Dodatnu nepoznanicu predstavlja činjenica da ni kontrole samog objekta nisu dale odgovor odakle je salmonela potekla.

Iz Odjeljenja za inspekcijske poslove Grada Banjaluka navode da su uzeti brisevi površina, uređaja, opreme, igračaka, kao i uzorci pijeska iz pješčanika.

Ni u jednom od tih uzoraka nije potvrđeno prisustvo salmonele.

Prije ponovnog otvaranja vrtića izvršena je kompletna dezinfekcija objekta, a inspekcijski nadzor i dalje se obavlja gotovo svakodnevno.

Iz Gradske uprave podsjećaju da od prvog dana zajedno djeluju Dom zdravlja Banjaluka, Higijensko-epidemiološka služba, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, gradska inspekcija i Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje kako bi se spriječilo dalje širenje infekcije.

Nema razloga za paniku, ali ima za oprez

Iako uzrok još nije potvrđen, epidemiolozi ističu da nema razloga za širenje panike među roditeljima.

„Želim da umirim javnost i naglasim da pojava infekcije u jednom vrtiću ne znači automatski rizik za ostale. Banjalučki vrtići imaju jasno definisane protokole dobre higijenske prakse. Upravo zbog ljetnog perioda, preventivne mjere i kontrola namirnica su u svim predškolskim ustanovama konstantno na visokom nivou. Kroz epidemiološki nadzor u lokalnoj zajednici budno pratimo situaciju i shodno pravovremenom prijavljivanju oboljenja možemo reagovati u sekundi. Ovaj izolovani slučaj držimo pod strogim nadzorom kako bi situacija ostala lokalizovana. Razloga za opštu paniku među roditeljima u Banjaluci nema, ali razloga za pojačan oprez i striktnu higijenu uvijek ima, posebno u julu i avgustu“, objašnjava Samardžija.

Ona podsjeća da visoke temperature tokom ljeta pogoduju razvoju crijevnih infekcija, zbog čega roditelji moraju posebno obratiti pažnju na prve simptome poput povišene temperature, proliva i povraćanja.

Šta roditelji treba da urade kod prvih simptoma

Samardžija naglašava da je najvažnije da roditelji ne pokušavaju vratiti dijete u kolektiv čim mu bude bolje, jer upravo tada može predstavljati rizik za drugu djecu.

„Ako je moguće, dijete sa simptomima treba da koristi odvojen toalet ili ga nakon svake upotrebe treba dezinfikovati preparatima na bazi hlora. Takođe, mora imati svoj odvojen peškir i pribor za jelo“, objašnjava ona.

Dodaje da je kod male djece najveća opasnost dehidracija, zbog čega roditelji odmah treba da počnu sa nadoknadom tečnosti i elektrolita.

„Odmah započeti nadoknadu tečnosti i elektrolita kroz namjenske rastvore, čajeve ili supe, jer je kod mališana gubitak tečnosti najveći rizik. Ako su simptomi blagi, a dijete unosi dovoljno tečnosti i dobrog je opšteg stanja, nema potrebe za hitnim odlaskom u ambulantu. Međutim, ukoliko simptomi potraju duže od 24 do 48 sati, ako se javi visoka temperatura koja ne pada, primjese krvi u stolici ili dijete odbija tečnost i malaksalo je, tada se odmah treba javiti nadležnom pedijatru“, ističe Samardžija.

Posebno upozorava da, ukoliko jedno dijete u porodici razvije simptome, ni njegova braća ili sestre, čak i ako se osjećaju potpuno zdravo, ne bi trebalo privremeno da odlaze u vrtić dok epidemiolozi ne procijene situaciju.

Zašto je postupala gradska, a ne republička inspekcija?

Iz Republičkog inspektorata, na upit BL portala o kontroli hrane u predškolskim ustanovama, pojasnili su da je inspekcijski nadzor u ovom slučaju vršila inspekcija za hranu Grada Banjaluka.

„Kontrolu proizvodnje i prometa hrane u unutrašnjem prometu prioritetno vrše gradski i opštinski inspektori za hranu, dok republička inspekcija ima obavezu da osigura nesmetan protok robe i vrši inspekcijski nadzor pri uvozu na 14 graničnih prelaza i carinskih ispostava“, navode iz Republičkog inspektorata.