Poražavajuća slika: Proizvodnja smeća drastično se povećala, a Banjaluka reciklira tek dva odsto otpada

06.10.2020. | 17:26

U Banjaluci se reciklira dva odsto otpada, proizvodnja smeća po glavi stanovnika se povećala za 28 kilograma, a vijek trajanja regionalne deponije u Ramićima je još devet godina, porazna je slika ove oblasti u gradu na Vrbasu.

Kako bi se ta situacija promjenila na bolje u narednih 10 godina potrebno je uložiti oko 128, 4 miliona KM u razne strategije i novu infrastrukturu za odlaganje i reciklažu otpada.

Do ovog zaključka su došli konsultanti koji su pripremili Akcioni plan za Zeleni grad Banjaluka, dokumenat koji bi trebao biti osnova za unapređenje ekološke situacije u gradu. Odlaganje i tretman čvrstog otpada je samo jedna od oblasti koja je razrađena u ovom dokumentu, a koji su prihvatili odbornici na vanrednom zasijedanju.

Ulaganja

Tako je navedeno da se ukupna godišnja proizvodnja čvrstog otpada po glavi stanovnika povećala sa 298 na 326 kilograma između 2013 i 2016, uz konstataciju da to „predstavlja rast iznad međunarodne referentne vrijednosti“.

“Otpad se odlaže u regionalnu deponiju čiji je preostali vijek trajanja devet godina”, precizirano je u ovom dokumentu, uz napomenu da postoji velika zavisnost od odlaganja na deponiji, s tim da drugi vidovi tretmana ili odlaganja trenutno nisu dostupni. Takođe je navedeno da se reciklira manje od dva odsto otpada, što, kako su naveli, ukazuje da je razdvajanje otpada još u začetku.

Kako bi se krenulo u rješavanje ovih nedostataka, kroz Akcioni plan su predložene i mjere koje bi trebale biti realizovane do kraja 2030, a koje predviđaju ulaganje od oko 128,4 miliona KM.

Mjere

Predložena je izrada planova i pravne regulative za upravljanje otpadom, za šta je potrebno potrebno 196.000 KM, te studija koja će procijeniti najbolju opciju za tretman otpada nastalog u Banjaluci kako bi se smanjila zavisnost od deponije u Ramićima. Za to je potrebno 294.000 KM. Od dokumenata, potrebna je i izrada strategije za realizaciju sistema razdvajanja otpada koji se može reciklirati. Za ovu mjeru je potrebno 392.000 KM, a troškovi pokrivaju nabavku početnog broja posuda za odlaganje otpada, koja će građanima omogućiti da odvajaju otpad koji je moguće reciklirati na izvoru, i nabavku jednog vozila za prikupljanje otpada za reciklažu.

Predviđeno je i ulaganje u razvoj infrastrukture za tretman otpada, za koje će biti potrebne desetine miliona KM. To se, prije svega, odnosi na postrojenje za tretman otpada, pogone za sortiranje i/ili preradu otpada. Procijenjeno je da će za ovakvu investiciju trebati 78,4 miliona KM. Još jedno veliko ulaganje, i to od oko 49 miliona KM, trebalo bi da obuhvati drugu fazu izgradnje regionalne deponije u Ramićima. Kapacitet proširenja deponije bi bio 200 tona dnevno ili 75.000 tona godišnje, a vijek trajanja deponije bi bio 10 godina.

Pored strateških dokumenata ti ulaganja u infrastrukturu, predviđena je i kampanja za povećanja svijesti građanja o pravilnom odlaganju otpada i značaju reciklaže za zaštitu životne sredine. Za te namjene je potrebno izdvojiti 156.800 KM.

Finansije

Da bi se predloženo realizovalo potrebna su ogromna ulaganja, koja Grad neće moći sam iznijeti.

“Za najkrupnije projekte, kao što su postrojenja za preradu otpada, bez velikih bespovratnih evropskih sredstava ili nekih drugih izvora Grad neće moći sam da obezbijedi finansiranje, ne samo iz sopstvenih izvora već ni kroz kreditna zaduženja”, kaže gradonačelnik Igor Radojičić. Dodao je da se već sada pokreće pitanje izrade studije koja će definisati dalje načine postupanja čvrstim otpadom.

“U pregovorima smo s Evropskom investicionom bankom i francuskom agencijom za razvoj da se uradi jedna takva studija, koja treba da pokaže na koji način racionalno upravljati deponijom i čvrstim otpadom, šta od toga reciklirati i da li se od otpada može proizvoditi toplotna, električna energija ili nešto treće”, naveo je Radojičić. Priznaje da je zabrinjavajuće što je vijek trajanja deponije u Ramićima još devet godina i da je potrebno nešto ubrzo riješiti.

“Zato nam treba jedna studija koja će nam, između ostalog, reći šta treba raditi i sa deponijom u Ramićima”, rekao je on i napomenuo da bi ta studija mogla biti gotova u naredne dvije godine.

U Akcionom planu su navedeni rokovi za realizaciju, a Radojičić kaže da će se te stavke morati revidirati.

“Plan je urađen prije pandemije, koja je donijela nove ekonomske probleme tako da će se morati pomijerati određeni rokovi”, naveo je on, piše Srpskainfo.