Politička natezanja oko neradne nedjelje: Radnike u Banjaluci niko ništa ne pita

30.06.2022. | 19:40

O uvođenju neradne nedjelje u trgovini svako ima mišljenje i totalno su različita. Grad bi jedno, vladajući drugo, stav ne dijele privrednici i sindikat, a glas radnika se i ne čuje.

U mnogim evropskim zemljama trgovine nedjeljom ne rade, a niko ne plaši javnost da zbog zatvorene prodavnice nedjeljom ljudi dobijaju otkaze. Ako je negdje prodavnica otvorena nedjeljom, radnicima je dnevnica veća za 50 odsto. Naravno, poslodavac ne može natjerati radnika da dođe u nedjelju. Ovdje je, međutim, sve drugačije nego tamo.

Primjera radi, u Švajcarskoj, ako vam nešto zatreba nedjeljom, možete kupiti u prodavnicama na benzinskim pumpama, na željezničkim stanicama ili aerodromima. I nema puno biranja.

“Od subote od 16 časova skoro sve prodavnice su zatvorene. Tamo gdje rade možeš da kupiš samo osnovno i to je to. Zato svi kupovinu obavljamo petkom, najkasnije u subotu i sve je OK. Od kada sam ovdje navikao sam da nedjeljom prodavnice ne rade i uopšte mi ne fale”, kaže Dragan K.

Fleksibilna Švedska

Po zakonu ove zemlje, od subote od 23 časa, do nedjelje do 23 časa zabranjen je rad u oblasti trgovine. Oni koji bi nedjeljom radili moraju da imaju posebno odobrenje, a ono se izdaje samo kada iz tehničkih ili ekonomskih razloga ne može drugačije. U njihovim propisima se navodi i da radniku, koji radi nedjeljom, mora da se doplati dnevnica od 50 odsto za taj rad, kao i da poslodavac ne smije bez saglasnosti radnika da ga poziva na posao nedjeljom. Takođe, kantoni smiju četiri dana godišnje da imaju radne nedjelje i tada ne moraju da traže dozvolu za to.

U Norveškoj nedjeljom ne radi ništa. Zatvoreni su tržni centri, prodavnice, butici… U gradovima se može naći poneka prodavnica koja bukvalno radi sa 20 odsto kapaciteta, odnosno da možeš kupiti hljeb, mlijeko, sir, i to samo do 12 sati. Sve ostalo je zatvoreno. I nikom ne pada na pamet da se buni, jer sve što treba obave do petka. Naime, prodavnice tokom radnih dana dovoljno dugo rade da ljudi mogu da odu u nabavku ako rade ili prvu ili drugu smjenu.

U Švedskoj su malo fleksibilniji, neki marketi su radnim danima otvoreni i do 23 sata, a jedini dan u godini kada doslovno ništa ne radi je Božić. U slučaju praznika, radno vrijeme je kao nedjeljom, a oni koji rade imaju, normalno, veću dnevnicu.

“Svaka minuta duže na poslu je plaćena. Zato ljudi ovdje nemaju problem što moraju da rade praznikom ili nedjeljom, jer su plaćeni za to. U Skandinaviji su prava radnika na prvom mjestu. Zamislite da je sindikat u stanju i mogućnosti da zatvori fabriku, ako je radnik zatečen da radi u uslovima koji su mimo propisa”, priča Benjanim B, koji 10 godina živi u ovoj zemlji.

Viša dnevnica

Pojašnjava da se nedjeljom počinje kasnije s radom, ali i inače u odnosu na BiH. Tamo se kafići ne otvaraju u sedam, a butici u osam.

Ako banka radi do 15 časova, vi imate prava da uđete u minut do tri i morate biti usluženi. U nekim branšama, na primjer hotelijerstvu, radnik ima dodatak na osnovicu koja se računa od subote od 16 časova do ponedjeljka do šest. Zato onima koji i rade nedjeljom to nije kao u BiH, jer su ovdje plaćeni za svaki minut i njihovo radno vrijeme se poštuje, a poslodavac ih cijeni – kaže sagovornik Srpskainfo.

Za sindikat, neradna nedjelja u Banjaluci je neophodna. Navode nekoliko razloga, a neki od njih su da će doprinijeti da trgovci imaju duži i zdraviji radni vijek, da će biti manje bolovanja, da će bolje da funkcionišu u porodici i u razvoju socijalnih odnosa, te da će manje njih odlaziti iz zemlje. U slučaju da baš mora da se radi nedjeljom, sindikat je iznio opciju da to bude maksimalno 12 nedjelja u godini i da radnici budu plaćeni po 50 odsto više.

“Priče poslodavaca i Privredne komore da će ljudi ostati bez posla ako nedjelja bude neradna ne piju vode. Nema viška, već ima manjka radnika u trgovini. Svaki dan su otvoreni konkursi za prijem radnika, ljudi više neće da rade pod takvim uslovima. Naš poslodavac želi maksimalnu zaradu od koje će sebi uzeti 99 odsto”, kaže za Srpskainfo Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma RS.

Politika umiješala prste

Poručuje da je Banjaluka, u slučaju uvođenja neradne nedjelje, pokazala da se radi samo o politici.

“Ovdje nije bitna neradna nedjelja, ovdje je u pitanju političko nadmudrivanje pozicije i opozicije. Oni u suštini nisu ni rješavali problem. Politika je upetljala prste u ovo pitanje, a radnici nisu bitni”, ističe on.

U Banjaluci, jedan lanac pekara, nedjeljom je zatvorio većinu objekata, odnosno ostavljene su da rade dvije. Razlog je jer nemaju radnika i jer su godišnji odmori.

Saša Trivić, vlasnik ovog lanca pekara, smatra da će tako biti cijelog ljeta. Kaže da mu nije drago, ali je situacija takva kakva je. O mogućoj neradnoj nedjelji u gradu poručuje da svako ograničavanje poslovanja mora imati negativne posljedice na promet i na broj radnih mjesta.

“Oni koji će zaraditi isti promet sa manjim brojem radnika, njima odgovara. Ima i dio poslodavaca i radnika kojima odgovara rad nedjeljom. Mislim da ne treba država da se miješa u to, već da to bude stvar tržišta”, kaže on za Srpskainfo.

Poručuje da bi, u slučaju da radniku nedjeljom treba da plati dvije dnevnice, hljeb tog dana morao da poskupi 0,70 KM.