FOTO: Ustupljena fotografija
Počeli sa 12 učenika, stigli iznad svjetskog prosjeka: Dvije decenije IB programa u Banjaluci FOTO
06.10.2026. | 07:46
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Prva generacija imala je samo 12 učenika, a jedno od glavnih pitanja bilo je hoće li program uopšte opstati. Dvadeset godina kasnije, Međunarodni program mature u banjalučkoj Gimnaziji ima rezultate iznad svjetskog prosjeka, kako za BL portal navodi direktorica škole Živka Bačinski.
Iza tog uspjeha stoje dvije godine intenzivnog rada, nastava na engleskom jeziku, samostalna istraživanja i završni ispiti koje ocjenjuju nezavisni ocjenjivači širom svijeta. IB Diploma Programme, uveden 2006. godine, učenicima pruža međunarodno priznato obrazovanje, ali od njih traži mnogo više od savladavanja gradiva za sljedeću ocjenu.
Od neizvjesnog početka do prepoznatljivog programa
Inicijativu za uvođenje programa pokrenula je tadašnja direktorica Slavica Ivošević, po ugledu na Drugu sarajevsku gimnaziju. Trebalo je obezbijediti obuku profesora, uspostaviti drugačiji način nastave i uvjeriti prve generacije da vrijedi krenuti tim putem.
„Počeci su bili teški. Kako će to opstati? Nije to bilo kao sada kada je sve mnogo jasnije. Ali u cilju i same škole bilo je da zaživi jedan takav program“, kaže Bačinski za BL portal.
Promjena je za profesore podrazumijevala ozbiljne pripreme i usavršavanje van zemlje.
„Tada su naši profesori išli na seminare u Sarajevo, a oni koji su se prijavili za IB odlazili su i na međunarodne edukacije u Atinu, Njemačku, Španiju, da bi uopšte dobili licencu da predaju u IB programu. U samom početku imali smo i profesore koji su bili stranci dok sam program nije potpuno zaživio“, navodi Bačinski.
Od prvih 12 učenika program je, prema njenim riječima, izrastao u stabilno odjeljenje, čiji se broj kreće od 16 do 32 učenika.
Učenici istražuju, pišu i preispituju
Šta ovaj program čini drugačijim, koordinatorica Katarina Dodik objašnjava kroz način na koji učenici dolaze do znanja.
„Naš cilj nije da učenici napamet uče činjenice, već da razviju kritičko i analitičko mišljenje“, kaže Dodik za BL portal.
Program traje tokom trećeg i četvrtog razreda. Nastava se odvija na engleskom jeziku, a učenici biraju šest predmeta, tri na višem i tri na standardnom nivou. Uz njih, obavezni su Teorija znanja, Produženi esej i CAS, koji obuhvata kreativnost, fizičku aktivnost i društveno koristan rad.
Kroz Teoriju znanja učenici preispituju kako dolazimo do saznanja. Produženi esej traži da samostalno istraže odabranu temu i napišu rad do 4.000 riječi. Tako se još u srednjoj školi upoznaju sa istraživanjem i akademskim pisanjem, vještinama koje će im biti potrebne na fakultetu.
Dio obrazovanja odvija se i izvan učionice. Volontiranje, sport i kreativni projekti sastavni su dio programa, a Dodik ističe da se time razvija i odgovornost prema zajednici.
„Kroz volonterske akcije, sportske aktivnosti i kreativne projekte oni aktivno doprinose lokalnoj zajednici, što im daje širinu koja se ne može naučiti samo iz udžbenika“, objašnjava Dodik.
Dvije godine priprema za završne ispite
Završnim ispitima prethode dvije godine priprema. Direktorica kaže da odgovornost za taj proces snažno osjećaju i profesori.
„Pripremati učenika dvije godine za završne ispite dvočasovnim i višesatnim radom stavlja profesora u veći stres nego učenika, jer od rezultata učenika zavisi i potvrda njegovog rada“, kaže Bačinski.
Prema riječima koordinatorice, završni ispiti organizuju se po strogo utvrđenim međunarodnim procedurama, a radove ocjenjuju nezavisni ocjenjivači širom svijeta.
Upravo zbog takvog načina provjere znanja, u Gimnaziji posebno ističu rezultate svojih učenika. Bačinski navodi da su na završnim ispitima prethodnih godina ostvarivali prosjek iznad svjetskog prosjeka IB škola.
„Imamo rezultate iznad svjetskog prosjeka“, ističe direktorica.
Provjerava se i rad same škole. Svakih pet godina program prolazi međunarodnu evaluaciju, a Bačinski kaže da je ona u martu donijela veoma pozitivnu ocjenu rada i zalaganja banjalučke Gimnazije.
Roditelji plaćaju 250 KM mjesečno
Održavanje ovakvog programa zahtijeva stalna ulaganja. Prema navodima direktorice, najveći dio troškova pokriva Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, kroz licence, završne ispite i dodatak na platu od 20 odsto za profesore koji predaju u IB programu.
Bačinski navodi da je prošle godine za završne ispite 25 učenika plaćeno 48.000 evra.
Roditelji školarinu plaćaju 250 KM mjesečno tokom deset mjeseci, odnosno 2.500 KM za školsku godinu. Grad Banja Luka je, kako objašnjava direktorica, odobrio poseban fond za nabavku originalnih udžbenika, edukacije i odlaske na IB kampove, poput onog u Višegradu.
„Sve što roditelji uplate, na neki način se kroz materijale i rad ponovo vrati učenicima“, kaže Bačinski.
Prilika i za učenike iz drugih gradova
Koordinatorica naglašava da mogućnost upisa nije ograničena na banjalučke srednjoškolce.
„Želimo da razbijemo zabludu da je IB program namijenjen samo učenicima iz Banjaluke“, kaže Dodik.
Prema njenim riječima, nakon završenog drugog razreda učenici iz drugih srednjih škola i gradova širom Republike Srpske mogu se prijaviti za ovaj program. Među njima mogu biti i mladi iz Prijedora, Doboja, Bijeljine ili Trebinja koji žele da školovanje nastave po međunarodnom kurikulumu.
IB diploma prepoznata je na brojnim univerzitetima širom svijeta, dok konkretne uslove upisa određuje svaki univerzitet. U Gimnaziji, međutim, posebno cijene i ono što njihovi bivši učenici kasnije donose sredini iz koje su krenuli.
„Nije poenta da budemo rasadnik učenika za inostranstvo. Ja volim reći da smo mi rasadnik stručnjaka koji će se vratiti ovdje i primijeniti ono što su naučili u svijetu. Imamo mnogo bivših IB učenika koji danas rade u našim institucijama i uspješno grade svoje karijere“, kaže Bačinski.
Poslije dvije decenije, uvjerena je da program ima budućnost zahvaljujući ljudima koji ga svakodnevno grade.
„Imamo nešto što je svjetsko, a naše. Program treba da opstane i opstaće jer imamo posvećen kadar koji zaista voli ovaj posao“, poručuje direktorica Gimnazije.
