Performansi na čekanju: „Porodično drvo“ kod majstora, nema dozvole za Trg Krajine

01.11.2021. | 14:30

Još jedan performans u Banjaluci čeka da „ugrabi“ svoje mjesto u kalendaru gradonačelnika Draška Stanivukovića.

Za postavljanje „porodičnog drveta“ na Trgu Krajine koje Stanivuković od ljetos najavljuje, još nema datuma, ali je, kako je za vikend zabilježila kamera, ono već napravljeno.

Povisoka konstrukcija sa dominantno crvenom bojom koja je zasad prekrivena platnom, nalazi se u dvorištu majstora Đorđa Prole u banjalučkom naselju Šargovac, a prema tvrdnjama ATV-a „savjetnik za drvo“ je njegova ćerka Svjetlana Prole. U pitanju je arhitekta, zaposlena u Stanivukovićevom kabinetu.

Taj „projekat“ Stanivukovića je, kako je potvrdio, koštao 10.000 KM koje je dao iz svog džepa, ali za njegovu realizaciju još nema svih potrebnih dozvola.

Naime, ovlašćeni potpisnik Odjeljenja za komunalne poslove Boriša Mandić potvrdio je da gradonačelnik u to odjeljenje još nije poslao ni zahtjev.

“Gradonačelnik nije podnosio, niti ja imam da sam izdao dozvolu za stablo ili bilo šta slično”, rekao je Mandić.

Stanivuković je, ipak, ovog vikenda ponovo najavio postavljanje „drveta“ na Trgu Krajine na kojem bi trebalo da se nađu nazivi firmi koje on dovodi u vezu sa porodicom srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

“Kada postavimo njihovo porodično stablo, onda će ljudi stvarno da vide kome mi to pomažemo. Vidjeće se koliko su ti ljudi nezaposleni ili prezaposleni”, poručio je Stanivuković u subotu, upravo sa Trga Krajine, tvrdeći da na taj način nikoga ne vrijeđa i da je to što je naumio  “demokratski način borbe”.

S tom „kvalifikacijom“ ne bi se saglasio dekan Ekonomskog faklulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik koji je nedavno Stanivukovićevu ideju ocijenio kao „uzimanje pravde u svoje ruke i stvaranje ambijenta u kojem, danas-sutra, i druga strana može da posegne za sličnim alatom“. Profesor Krajišnik upozorava da smo u opasnosti da negativna selekcija, prije svega ona bez dokaza, postane pravilo.

„Ovdje se mora reći –  sva ponašanja za koja mislite da nisu zakonom dozvoljena, prijavite nadležnim organima koji se time bave. Sve ostalo otvara niz pitanja, a jedno od njih je i zašto su prozvani jedni, a nisu drugi, jer to može uticati na iskrivljenje tržišnih ponašanja, na nelojanu konkurenciju… Možda je to način da se nekom drugom stvori privilegija, jer, ne zaboravimo, svaka medalja ima dvije strane. Takođe, ne smije nam se dogoditi da bilo koji roditelj djetetu mora objašnjavati zašto negdje radi i da se zbog toga stidi. To je nedopustivo i samo potpuni laici mogu da posegnu za takvim mjerama. Ozbiljni, analitični i sistematični ljudi će sve to staviti na sto i razmisliti“, poručio je Krajišnik.

Generalnu poruku – ostavite se privrednika, političarima su prošle sedmice poslali i poslodavci. Trend da se u političkim borbama sve češće pominju imena privrednih preduzeća, čime su u javnosti, a naročito kod partnera i potencijalnih investitora stvara slika da su svi poslodavci kriminalci, pravi nam veliku štetu, poručio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske.

„Stanje u društvu i medijima je takvo da može svako svakog optužiti za bilo šta i da javnost to prihvati kao gotovu činjenicu. Poslije toga, teško je objasniti da to baš i nije tako, a u međuvremenu vas i kupci i saradnici drugačije gledaju. Previše se politika i direktno i indirektno bavi ekonomijom i evidentno je da neki moraju naučiti da to izaziva vrlo negativne posljedice i po privredu i po građane Srpske“, rekao je Trivić.

Sličnu ocjenu dao je i predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, Goran Račić. Privrednici nam sve češće dolaze s pitanjem – ko će nas zaštiti ili nam pomoći, ako samo jedna negativna kampanja pokrenuta bez argumenata i dokaza doslovno može da uništi kompaniju, banku, osiguravajuće društvo, istakao je Račić u intervjuu za Nezavisne novine.

„Neki kažu – najradije bih da mogu sve zatvorio i otišao na neko drugo tržište, jer sam sve češće izložen kritikama koje ne zaslužujem, ali imam obaveze i prema dobavljačima, bankama. Ne možete vi u negativnoj kampanji izolovati samo jednu firmu, jer svaka od njih ima na desetine ili stotine dobavaljača i partnera i dužničko-povjerilačke odnose, čime i njih dovodite u lošu poziciju i tjerate ih, ni krive ni dužne, da se osjećaju ugroženo i nesigurno“, poručio je Račić, napominjući da su privrednici sve zabrinutiji ne samo za sebe i svoju egzistenciju, već prije svega zbog obaveza koje imaju prema zaposlenima, koji su, takođe, na taj način ugroženi.