Osam skloništa, do 200 spasilaca: Ovo su slabe tačke zaštite Banjaluke FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

28.10.2026. | 15:35 Dodaj BL Portal kao Google izvor

U slučaju snažnog zemljotresa u Banjaluci, prve spasilačke ekipe mogle bi biti na terenu za 15 do 30 minuta, uz mogućnost angažovanja između 150 i 200 obučenih profesionalaca i spasilaca. Procjene spremnosti službi, međutim, ukazuju i na izazove koji bi mogli otežati reagovanje, od mogućeg prekida komunikacija do manjka specijalizovanog kadra i složenih procedura.

O kapacitetima grada za odgovor na takav scenario za BL portal govori Goran Arambašić, koordinator za sprovođenje mjera i zadataka civilne zaštite, povodom godišnjice razornog zemljotresa iz 1969. godine, koju je Banjaluka obilježila juče.

Njegove procjene obuhvataju raspoložive snage i opremu, ali i oblasti u kojima bi sistem zaštite i spasavanja trebalo dodatno unaprijediti.

Prve ekipe za 15 do 30 minuta

U slučaju snažnog potresa, prvi odgovor dale bi Profesionalna teritorijalno vatrogasno-spasilačka jedinica Grada Banja Luka, Hitna pomoć i policija. Istovremeno bi se aktivirao Gradski štab za vanredne situacije, koji bi preuzeo koordinaciju, uspostavljanje veza i prikupljanje zvaničnih izvještaja sa terena.

Prema Arambašićevim riječima, neposredno nakon eventualnog udara moglo bi biti angažovano između 15 i 20 profesionalnih i specijalizovanih ekipa.

Uz vatrogasce, medicinske ekipe i policiju, među njima su Gorska služba spasavanja, speleološko društvo „Ponir“, Crveni krst, te dežurne ekipe „Elektrokrajine“ i „Vodovoda“. Po potrebi bi bio angažovan i tim Republičke uprave civilne zaštite za urbano traganje i spasavanje, odnosno USAR tim.

U zavisnosti od posljedica zemljotresa, njihove zadatke činili bi spasavanje iz ruševina, gašenje požara, pružanje prve pomoći, zbrinjavanje povrijeđenih i podizanje šatorskih naselja. Ekipe nadležnih preduzeća bile bi zadužene za intervencije poput isključivanja ugroženih trafostanica i saniranja oštećenja glavnih vodovodnih cijevi.

Mogući prekidi veza kao izazov za koordinaciju

Jedna od najvećih poteškoća u slučaju razornog zemljotresa mogla bi biti otežana komunikacija između službi, posebno ukoliko bi došlo do ozbiljnijih oštećenja infrastrukture.

„Najveći izazov u prvih nekoliko sati nakon snažnog zemljotresa bio bi potpuni kolaps komunikacijskih kanala i kritične infrastrukture”, objašnjava Arambašić.

U takvom scenariju, nedostatak pouzdanih informacija sa terena otežao bi koordinaciju spasavanja, a službe bi morale preći na autonomni radio-sistem veza, odnosno UKV kanale.

Pored potencijalnih problema sa komunikacijama, Arambašić ukazuje i na postojeće slabosti sistema, među kojima su hronični nedostatak specijalizovanog kadra i komplikovan lanac komandovanja, podijeljen između lokalnog, republičkog i državnog nivoa.

Donošenje odluka mogle bi dodatno usporiti administrativne procedure, naročito ukoliko bi bilo potrebno poslati pomoć ili angažovati Oružane snage BiH.

Oprema za potragu i dodatne snage

Opremljenost gradskog Odsjeka za poslove civilne zaštite i banjalučke vatrogasno-spasilačke jedinice Arambašić ocjenjuje dovoljnom za reagovanje u slučaju zemljotresa.

Na raspolaganju su razvalni alati za razbijanje i uklanjanje prepreka, vibrafoni, vibroskopi, dronovi i kamere za pronalaženje preživjelih ispod ruševina.

U slučaju potrebe, u prvih 24 sata obavezu stavljanja na raspolaganje imaju i specijalizovane jedinice Civilne zaštite, među njima Tim za ruševine, kao i Crveni krst i komunalna preduzeća sa teškom mehanizacijom.

Među oblastima koje zahtijevaju unapređenje navodi i raspodjelu novca, jer znatno više sredstava odlazi na sanaciju posljedica nego na preventivno djelovanje.

Osam javnih skloništa i mogućnosti privremenog smještaja

Ukoliko bi posljedice eventualne nepogode zahtijevale izmještanje stanovništva, bilo bi potrebno obezbijediti i privremeni smještaj za građane koji ne mogu ostati u svojim domovima.

Banjaluka zvanično ima osam javnih skloništa, kojima upravlja gradski Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom. Dio tih prostora u redovnim okolnostima koristi se u druge svrhe, ali bi, prema informacijama koje iznosi Arambašić, nakon proglašenja vanrednog stanja svi bili odmah stavljeni na raspolaganje građanima.

Privremeni smještaj mogao bi se obezbijediti i u javnim objektima, dvoranama, školskim salama, ustanovama i prihvatilištima, uz korišćenje komercijalnih i turističkih kapaciteta.

Praktična obuka građana ostaje važna

Pored kapaciteta službi, na uspješnost reagovanja u slučaju nepogode uticala bi i pripremljenost stanovništva. Arambašić kao jednu od slabosti navodi nedovoljnu svijest građana da su i sami dio sistema zaštite i spasavanja, uprkos zakonskoj obavezi.

Kako tvrdi, na području Banjaluke sprovode se vježbe sa scenarijem razornog zemljotresa, a poseban fokus je na školama i javnim ustanovama. Edukativni časovi organizuju se za učenike i zaposlene u osnovnim i srednjim školama, predškolskim i drugim javnim ustanovama.

Takve aktivnosti trebalo bi da pomognu da se poznavanje osnovnih pravila pretoči u sposobnost pravilnog reagovanja ukoliko se za tim ukaže potreba. Prema Arambašićevoj ocjeni, na tome još treba raditi.

„Većina građana zna osnovna pravila, ali su im stvarna spremnost i praktično znanje i dalje na niskom nivou”, upozorava Arambašić.