Novi urbanistički rezovi! Banjaluka opet gubi parkove i javne prostore – građani mogu reagovati FOTO

22.08.2025. | 17:22

Banjaluka ulazi u još jedan krug izmjena Urbanističkog plana, a građani imaju priliku da do 15. septembra iznesu primjedbe na 11 lokacija na kojima je promijenjena namjena zemljišta.

Iako se radi o dokumentu koji određuje život u gradu za naredne decenije, izmjene sve češće znače gubitak zelenih površina i prostora od javnog značaja u korist stambeno–poslovnih zona.

Prema podacima koje je objavilo udruženje Za plan, izmjene obuhvataju ključne tačke u centru i širem gradskom području:

Lauš (od Sanske ulice do Ulice Jovanke Gajić Zmijanjke) – iz stambene u stambeno–poslovnu zonu

Metal (Sajam) – iz poslovne u stambeno–poslovnu zonu

Aquana – iz rekreacione u poslovnu zonu
Između parka „Petar Kočić“ i Muzeja savremene umjetnosti – iz administrativne u poslovnu zonu

Velika pijaca – iz stambene u stambeno–poslovnu zonu, nova pijaca seli se na periferiju (Ramići)

Kod fabrike „Bema“ i salona „Ardor“ – iz poslovne u stambeno–poslovnu zonu
Fruktona – iz kulturne u stambeno–poslovnu zonu

Fabrika „Vrbas“ – iz industrijske u stambeno–poslovnu zonu uz dio zelene površine

Ada – iz zelene površine u stambenu i obrazovnu zonu

Kod kružnog toka kod Rebrovačke crkve – iz poslovne širi se u stambeno–poslovnu zonu

Kod Ugostiteljske škole – ostaje stambena zona, ali se povećava dozvoljena spratnost

Ponovni javni uvid odnosi se isključivo na ove izmjene u odnosu na prvi nacrt, a građani mogu dokumentaciju pogledati radnim danima od 8 do 16 časova u Urbis centru, Gradskoj upravi i mjesnim zajednicama. Javna prezentacija plana zakazana je za 8. septembar u Domu omladine u 18 časova.

„Urbanistički razvoj Banjaluke godinama prate nekontrolisana gradnja i odsustvo vizije. Sada smo ponovo pred odlukama koje prijete da grad liše zelenila, kulturnih prostora i javnih dobara. Naš grad mora da postane humano mjesto za život, a to je moguće samo ako se građani aktivno uključe i jasno kažu šta žele, a šta ne žele da se gradi“, poručuju iz udruženja Za plan.

Ostaje da se vidi da li će ovaj javni uvid biti samo još jedna formalnost ili trenutak u kojem građani mogu zaista da usmjere budućnost grada, piše Buka.

Snežana Mrđa-Badža, direktorica “Urbis centra”, nosioca izrade plana, za Fenu je istakla da se novi javni uvid odnosi isključivo na primjedbe koje su već bile iznesene tokom prvog uvida.

“Svi oni koji nisu zadovoljni tretmanom svojih primjedbi, načinom na koji smo odgovorili ili korigovali rješenja, sada imaju priliku da se još jednom očituju”, navela je Mrđa.

Banja Luka je posljednji Urbanistički plan donijela 1975. godine sa rokom važenja do 1990. Od tada, a naročito posljednjih nekoliko godina, gradi se neplanski uz učestalu praksu izmjena regulacionih planova. Neke od njih obustavio je Inspektorat, a neke i sudovi.

Za vrijeme mandata Igora Radojičića kao gradonačelnika Banje Luke, izabran je konzorcijum za izradu urbanističkog plana – “Urbis centar” d.o.o. Banja Luka, Centar za planiranje urbanog razvoja (CEP) Beograd i Institut za zaštitu i ekologiju RS.

Nakon što je urađen Nacrt Urbanističkog plana i obavljenog javnog uvida u januaru 2022. godine, te poslatih odogovora na primjedbe građanima i odjeljenjima Gradske uprave, sada je, u skladu sa zakonom, drugi javni uvid.