Ne cijeni se… Na području Banjaluke nestaju staništa šarke i barske kornjače

17.08.2021. | 10:18

Banjaluka obiluje raznim zaštićenim vrstama biljaka i životinja, a neke od strogo zaštićenih su ris, dabar, vidra i čak 30 vrsta šišmiša, međutim, mnoge od njih nestaju ili nisu dovoljno istražene.

Pojasnili su ovo iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i dodali da su na području grada najprisutnije grabljivice, sove, ptice močvarice uz Vrbas i ptice pjevačice u šumskim i planinskim područjima Manjače i Starčevice.

“Zaštićene su gotovo sve vrste ptica, od čega je oko 250 strogo zaštićeno. Od ostalih grupa životinja uredbom su zaštićeni mnogi gmizavci i vodozemci, a susreću se razne rijetke vrste čija staništa nestaju, kao što su vodenjaci i mukači, a od gmizavaca šarka ili barska kornjača”, istakao je za “Glas Srpske” predsjednik ovog društva Jovica Sjenčić.

Dodao je postoji oko 30 strogo zaštićenih vrsta riba, a u Vrbasu plivaju mladica, bjelica i krkuše.

“Imamo mnogo rijetkih ili endemskih vrsta insekata, ali oni, nažalost, nisu istraživani ili nisu dobro obrađeni, pa ih je jako malo zaštićeno po propisima”, naglasio je Sjenčić. Prema njegovim riječima, najpoznatije vrste su leptiri, vilini konjici i tvrdokrilci, koji su jako važni za ekosistem, a javljaju se na travnjacima, uz obale Vrbasa ili u šumskim krajevima.

“Na našim područjima postoji oko 300 vrsta zaštićenih biljaka, a jedno od najvažnijih područja za rast endemskih ili rijetkih biljaka je kanjon Vrbasa i kanjon Ugra”, kazao je Sjenčić i dodao da u gradu raste sedam strogo zaštićenih i 11 zaštićenih vrsta gljiva.

Pojasnio je da na teritoriji grada postoji jedno zvanično proglašeno zaštićeno područje “Univerzitetski grad”, koje ima kulturno-istorijske vrijednosti i značajne pejzažne arhitekture.

“Pored ovog, postoje spomenici prirode, a to su pećine Mišarica i Ljubačevo. Planirano je da se zaštite kanjon Vrbasa i Trešnjik, kao i kanjon Ugra”, kazao je Sjenčić. Pojasnio je da su životinje kod nas zakonski zaštićene na nekoliko načina, a najosnovniji je po domaćim propisima.

“Zaštita divljih životinja regulisana je u Uredbom o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama. Pored domaće, postoji i međunarodni kriterijum zaštite koji se kod nas takođe poštuje”, zaključio je Sjenčić.

Aktivnosti

Iz ovog društva kazali su da su do sada organizovali predavanja sa djecom u školama kroz radionice sa štandovima, istraživačkom opremom i raznim preparatima, kao i u sklopu Noći muzeja i Festivalima nauke.

“Imamo u planu sprovođenje naučno-popularnih predavanja i projekcije filmova o domaćoj prirodi. U procesu je pokretanje časopisa koji bi izlazio periodično i objavljivao zanimljive priče o prirodi i ljudima iz naših krajeva”, pojasnio je Sjenčić.