Mjesto gdje počivaju heroji: Mnogi Banjalučani ne znaju gdje je, a institucije u čijoj je nadležnosti

20.11.2022. | 07:50

Polomljene klupe i izbledjeli natpisi na spomen-pločama, slike su koje će, sve malobrojnije posjetioce, dočekati na Partizanskom groblju u Banjaluci, u naselju Pobrđe. Dok mjesto na kojem počivaju brojni heroji, poput Rade Vranješevič i Rudi Čajaveca, nagriza zub vremena, institucije nisu sigurne u čijoj je nadležnosti, a mlađi Banjalučani ne znaju ni gdje se nalazi.

,,Banjaluka nema Partizansko groblje. Ustvari, mislim da sam čula da ima, ali nisam sigurna gdje se nalazi“, kaže za BL portal Anika Ćurlić, studentkinja iz Banjaluke.

Njena starija sugrađanka, Jelka Lazić, zna za ovo groblje, ali priznaje da sve rjeđe tamo ide. Ne daju joj godine.

,,Partizansko groblje je na Pobrđu. Išla sam ranije, ali mi je sad teško, godine čine svoje. Imam gore rođake sahranjene, neke smo premjestili bliže kućama“, kaže penzionerka Jelka.

Sve to ne treba da čudi, jer ljudi često ovo groblje miješaju sa drugim, s obzirom na to da se nalazi u sklopu Novog groblja, kaže sekretarica Gradskog odbora SUBNOR-a Banjaluka, Ljubica Tadić. Ono što Gradski SUBNOR priželjkuje je obnova Partizanskog groblja, ali i da priča o značaju ove spomen kosturnice uđe u udžbenike.

,,Mi smo tu da upozoravamo, pričamo, pišemo incijative, za ostalo nemamo novca. Ostalo uređuje Grad. Trebalo bi da se i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske više angažuje. Gradski odbor SUBNOR Banjaluka radi okrugle stolove o značaju Partizanskog groblja, Narodnooslobodilačkog pokreta, pa čak i omladina počinje raditi neke projekte u vezi sa Drugim svjetskim ratom. Voljela bih da postoje jednodnevni izleti, pa da omladina zna gdje je to i šta znači. Opet, ne mogu reći da je groblje zapostavljeno, jer uslovi su takvi kakvi su“, priča Tadićeva za BL portal.

Obnovu Partizanskog groblja u Banjaluci omela je, kako kaže, i korona. Prije toga je na incijativu Gradskog SUBNOR-a urađen projekat saniranja, ali procedura je još u toku. Za vrijeme prethodnog gradonačelnika Banjaluke je napravljen projekat, a ako bude sredstava možda će se nešto uraditi u skorijoj budućnosti, nada se Tadićeva. Do tada, priznaje, barem bi onu starudiju od klupa neko mogao da popravi.

,,Klupe na Partizanskom groblju nisu skupe za obnovu, problem je što niko ne kaže da su polomljene. Na kraju, možemo i kao obični građani to popraviti, samo niko nije to uočio. Veća je kritika kada groblje zaraste u travu“, napominje Tadićeva.

Ko je zašta nadležan

U projekte, pregovore i dogovore teško je vjerovati, ako se uzme u obzir da gradske institucije nadležnost za Partizansko groblje prebacuju “iz ruke u u ruku”.

Tako iz Odjeljenja za komunalne poslove Banjaluka, tvrde da Partizansko groblje spada u nadležnost upravljanja Gradskog groblja Banjaluka. Iz ovog preduzeća, međutim, to demantuju.

,,Sanacija i briga o Partizanskom groblju nije u ingerenciji Gradskog groblja, pošto se radi o spomen-komleksu od šireg društvenog značaja“, kaže za BL portal direktor Gradskog groblja Banjaluka, Željko Grbić.

Istovremeno, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ističe da Partizansko groblje nije proglašeno nacionalnim spomenikom, za razliku od Kompleks spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu.

Ovu informaciju potvrđuje za BL portal i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

,,Partizansko groblje nije proglašeno kao kulturno dobro Republike Srpske, niti se nalazi na listi Nacionalnih spomenika BiH”, kažu u Zavodu.

Ipak, Odlukom Skupštine Grada Banjakuka iz 2014. godine, Partizansko groblje je stavljeno na Listu spomenika i spomen-obilježja od značaja za Banjaluku.

Zaboravljeni turistički potencijal

,,Veliki je značaj  Partizanskog groblja u Banjaluci koje se nalazi na listi zaštićenih spomenika. Tu su sahranjeni svi naši heroji iz Banjaluke i Bosanske Krajine. Međutim, Turistička organizacija nije ništa radila po tom pitanju. Znam da je sada groblje u lošem stanju i nije baš primjereno za posjete. Mislim da se sad ne bi mogle organizovati neke veće posjete“, kaže za BL portal Zoran Stanković, samostalni stručni saradnik TOBL-a,

Stanković napominje da je sam prilaz groblju težak, jer je ulica uska za autobuse koji su potrebni za veći broj posjetilaca. Takođe, ne postoji ni interesovanje turista koje previše i ne zanimaju spomenici, groblja, pa ni sam Drugi svjetski rat.

,,Imamo period  gdje se svi distanciraju od tog dijela istorije, pa su i spomenici pali u zaborav. Turisti traže nešto modernije, treba još vremena da spomenici u turizmu ponovo dožive ekspanziju. Interesantno je da smo jednom imali grupu turista koji su isključivo tražili da posjete spomenike iz Drugog svjetskog rata. Oni su došli isključivo zbog toga. Možemo reći da je Banj brdo poprilično posjećeno, ali groblje ne“, naglašava Stanković koji vjeruje da bi Partizansko groblje moglo biti važan segment neke vrste tematskih, turističkih tura.

Željka Pavlović, BL portal