Kako se krpi kraj s krajem: Evo šta se u Banjaluci može kupiti za 100 KM

Za 100 KM danas u Banjaluci možete kupiti metar ogrevnog drveta, većina natočiti skoro pun rezervoar goriva, platiti račune za struju i internet, eventualno i telefon, kupiti četiri kilograma telećeg buta i oko 70 kilograma brašna.

Ne treba biti ekonomista pa izračunati da sa 100 KM danas porodica jedva može da skrpi sedam dana.

I kako sa svakodnevnim poskupljenjima mjesec da izguraju oni kojima je penzija tek nešto viša od 300 KM ili plata šestotinak maraka.

Ono što se nekad zvalo tiha poskupljenja, sada su tako očigledna. Vjerovatno nema proizvoda i artikla koji nije skuplji. I tu više ne govorimo o nekoliko pfeniga, već o poskupljenjima koja su drastično veća.

Naprimjer, vreća brašna danas košta 26 KM, litar ulja teško je naći za manje od 3,10 KM, povrće i voće drastično je skuplje.

Svako domaćinstvo se snalazi kako zna i umije, štedi se na stvarima bez kojih se može, a najviše novca odlazi na hrani i kućne potrepštine. I baš su oni proizvodi koje najviše koristimo najviše i poskupili.

Potrošačka korpa je oko 2.000 KM, većina ljudi raspolaže sa pola iznosa, možda i manje, a oni koji imaju djecu finansijski sve jedna izdržavaju.

“Polazak djeteta u školu veliki je udar na novčanike roditelje. Pored redovnog probora koji je djeci neophodan, tu je i hrana. Često užinu spremamo kući, ali svakako i to iziskuje troškove. Par voćki dnevno, zdrav obrok za dijete i to kad se sabere na mjesečnom nivuo cifra nije mala, posebno u vrijeme kad cijene vrtoglavo skaču”,  kaže za Srpskainfo Sanja Mitrić iz Banjaluke.

Voće i povrće je ove zime skupo. Kilogram banana u marketima u prosjeku je 2,50 KM, limun dvije, narandže 2, jabuke su nešto jeftinije. Cijena povrća ostavlja bez teksta. Već se može kupiti mladi krompir, ali košta tri marke. Isto toliko košta i kupus.

Ipak, svakodnevne potrebe sugrađana su raznolike. Naprimjer, oni koji piju kafu za pola kilograma danas moraju da izdvoje najmanje 7,50 KM, dok je kilogram šećera oko 1,50 KM.

U trgovinama kilogram pilećeg filea košta oko 9,50 KM, batak i karabatak oko 3,70, a najjefinija su pileća krilca. Sudeći po cijenama crvenog mesa, ono je za mnoge luksuz.

Kilogram junećeg vrata i plećka su po 15,5, but 17, teleća plećka je 16 maraka, a teleći but 23 marke. Nešto je jeftinije svinjsko meso, pa but košta oko osam, a vrat je oko pola marke skuplji.

Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ Banjaluka kažu da su poskupljana u pandemijskom periodu proizvođači pravdali time da je potražnja premašila proizvodnju.

Naglašava da su sa povećanjem cijene goriva svi proizvodi „otišli u nebo“, te da smo pored tihih poskupljenja u prošloj godini imali i drastična povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, poput brašna i ulja, ali i piletine i drugih proizvoda.

“Potrošačka korpa je oko 2.000 KM, a oko 40 odsto odvajamo za hranu. Ako dvije osobe rade po najnižoj cijeni rada u Srpskoj, pa i ako uzmemo neku razliku od 10 odsto možda viša, onda to dvoje odraslih ne mogu da ispune sve zahtjeve potrošačke korpe jer njihova primanja neće preći više od 1.300 KM. Tako ćemo izdvojiti novac samo za prehranu i režije, a trpiće kulturološki aspekat i obrazovanje, u čemu naše društvo nažalost tone. I to je jedan od razloga zašto pojedini sugrađani napuštaju RS i BiH”, rekao je on za Srpskainfo.

Podsjeća da je Vlada RS u cilju sprječavanja divljanja cijena na tržištu donela niz mjera u smislu ograničavanja marže na pojedine proizvode, te dodao da je ta preventivna aktivnost dobra, ali nije dovoljna.

Ostavite komentar: