Kad se pobrkaju milioni: Najveći infrastrukturni projekat u Banjaluci zapeo u politici

04.06.2021. | 13:11

Najbolje je da između četiri i pet popodne ne krećete iz centra grada prema Obilićevu, jer se ne zna gdje je veća gužva – preko gradskog ili Venecija mosta, priča Zoran koji skoro dvije decenije taksira u Banjaluci. Priznaje da su se u njegovoj branši prilično uzdali u najavljenu izgradnju mosta u Docu koji bi, vjeruje, riješio popodnevni saobraćajni kolaps u gradu.

Najveći infrastrukturni projekat u oblasti saobraćaja koji je započela prethodna gradska administracija, a trebalo je da poveže centar grada i naselja Obilićevo i Starčevicu, “zapeo” je na samom početku gradonačelničkog mandata Draška Stanivukovića koji se “preorjentisao” na most u Česmi, tvrdeći da za Dolac u budžetu nema dovoljno para i da Banjaluci, u ovom trenutku, ne treba grandioznost.

“Bivša administracija je za taj most obezbijedila tri miliona KM, a on košta 32 miliona. Mi nismo odustali od gradnje, jednostavno sada nema novca, a ima mnogo drugih prioriteta” poručio je Stanivuković prije dva dana, na sjednici gradske skupštine.

Iznos potreban za izgradnju mosta Stanivuković je, međutim, nekoliko puta promijenio, zbog čega je projekat Dolac na društvenim mrežama postao i “pošalica”.

Tako je, početkom marta, u izjavi za portal mondo, most u Docu koštao čak duplo manje od 32 miliona KM.

“Sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa cijela investicija prelazi 15 miliona KM. Kada sam postavio pitanje imate tri miliona KM, kako ste mislili, oni su rekli možda podrška Vlade RS ili kredit”, rekao je Stanivuković 4. marta.

U tom periodu, na jednoj od konferencija za novinare u Gradskoj upravi, u gradonačelnikovoj računici samo prva faza mosta koštala je 16 miliona KM. Prije toga, gostujući na Elta TV, za istu tu prvu fazu trebalo bi, kako je tada rekao, oko devet miliona maraka, a za kompletan most 14 miliona.

Ta brojka je jedino realna, tvrdi Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a i nekadašnji zamjenik gradonačelnika koji smatra da oba mosta – i u Česmi i u Docu, treba paralelno graditi.

“Računica je pokazala bi nam za drumski most u Docu trebalo između osam i devet miliona maraka, što je za neka dva miliona skuplje od mosta u Česmi. Za kompletan projekat u Docu koji podrazumijeva drumski i pješački most, kao i šetalište, treba nam između 14 i 15 miliona KM”, kaže Amidžić.

Paralelnu gradnju oba mosta pravda činjenicom da se most u Česmi praktično i neće graditi iz budžeta, jer su finansijsku konstrukciju od pet miliona, plus dva miliona za imovinsko-pravne odnose obećali iz Puteva Republike Srpske, a dio novca obećala je i Srbija.

U svim tim “konstrukcijama”, interesantno je da su sredstva za gradnju mosta u Docu ušla u ovogodišnji gradski budžet, i to 3,89 miliona KM. S obzirom na to da se radi o namjenskim sredstvima od EBRD-a, taj novac prema klauzulama iz ugovora ne može biti iskorišćen za druge namjene, što znači da bi se moglo dogoditi da skoro četiri miliona uzalud “leži” na računu grada.

Stanivuković je početkom marta rekao da će ta sredstva biti iskorišćena za projekat vodosnabdijevanja, kao jedan od gradskih prioriteta, ali upućeni u kreditni aranžman sa EBRD-om tvrde da je prenamjena sredstava sa tako ozbljnim kreditorom praktično nemoguća misija. Naglašavaju da bi to čak moglo biti i kažnjivo, u smislu raskida aranžmana i dospijeća kompletnog kredita, što bi za grad moglo biti pogubno.

Šta sa gužvama?

Most u Docu sigurno bi rezultirao ozbiljnim rasterećenjem saobraćaja koji u gradu nije regulisan kako treba, smatra Milorad Tanasić sudski vještak saobraćajne struke i dugogodišnji instruktor vožnje.

„I sada se može dosta toga uraditi na postojećim saobraćajnicama kako bi protok vozila bio bolji, samo bi trebalo da se neko ozbiljno upusti u taj posao. Činjenica je da Banjaluku guši saobraćajna gužva koja je naročito izražena u takozvanom „špicu“ i da zbog sve većeg broja automobila to pitanje treba što hitnije rješavati. Apsolutno sam za svako rješenje koje bi doprinijelo efikasnijem i bezbjednijem saobraćaju“, kaže Tanasić za BL portal.