Iz Eko toplana progovorili o prodaji: Ovo je druga strana grijne sezone u Banjaluci FOTO

Nikola Simić | BL Portal
16.11.2026. | 07:38 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Privatni kapital u Eko toplanama nije na prodaju i o njegovom otkupu nije bilo zvaničnih razgovora, poručuje za BL portal direktor Dragiša Zečević. Istovremeno otkriva da je preduzeće ovu grijnu sezonu počelo uz dogovor sa Šumama Republike Srpske o nabavci oko 20.000 kubika sječke na odgođeno plaćanje, uz otvoreno pitanje kako će taj energent biti plaćen.

Zečević odbacuje navode da bi izlaz iz krize mogao biti prodaja privatnog udjela Gradu Banjaluka.

„Nema apsolutno nikakve volje za prodajom kapitala niti je ikada bilo ikakvih zvaničnih razgovora sa većinskim vlasnikom na tu temu“, kaže Zečević za BL portal.

Prošlosezonsko drvo plaćali do septembra

Koliko je finansiranje grijanja postalo teško, direktor ilustruje nabavkom energenta. Kaže da su drvo za prošlu sezonu isplaćivali sve do septembra, zbog čega su pred početak nove sezone nabavili znatno manje količine nego ranije.

U takvim okolnostima su, navodi, prvi put pribjegli nabavci na odgođeno plaćanje.

„Uspjeli smo sa Šumama Republike Srpske postići aranžman na odgođeno plaćanje za nekih dvadeset hiljada kubika sječke“, objašnjava Zečević za BL portal.

Dogovor sa dobavljačem omogućio je nabavku energenta za početak sezone, ali je pred preduzećem ostala obaveza da obezbijedi novac za njegovo plaćanje.

„Ostaje veliki problem kako će se taj energent na kraju platiti, jer postojeći prihodi apsolutno ne pokrivaju drastičan skok svih ulaznih parametara i troškova preduzeća“, upozorava on.

Dogovor od pet miliona KM koji je ostao sporan

Zečević dio uzroka sadašnjih problema vidi u izostanku budžetske podrške koja je, prema njegovim riječima, bila dogovorena još 2023. godine.

Tada je, podsjeća, usaglašen model kojim bi prihodi preduzeća bili povećani ukupno 48 odsto, kombinovanjem korekcije cijene grijanja i subvencija iz gradskog budžeta.

„Dogovoreno je da jedan dio tereta preuzmu građani i privreda, dok je preostalih 26 odsto Grad Banjaluka trebao pokriti sa pet miliona maraka redovnih subvencija“, navodi Zečević za BL portal.

Takav model je, kaže, omogućio da se tadašnja sezona uspješno završi. Problemi su se ponovo otvorili 2024. godine, kada, prema navodima uprave, pet miliona maraka nije planirano u gradskom budžetu.

Iz Eko toplana navode da su u decembru te godine uputili zahtjev za nadoknadu tog iznosa, ali da odgovor nije stigao.

„Od tada pa sve do danas nismo dobili apsolutno nikakav zvaničan odgovor od nadležnih gradskih institucija“, tvrde u preduzeću.

Za duže grijanje, tvrde, nema dodatnog novca

Govoreći o dosadašnjoj saradnji sa Gradom, u Eko toplanama ukazuju i na zahtjeve za produženje isporuke zbog hladnijeg vremena.

Kao primjer navode gradske dopise kojima je traženo da grijanje traje do 1. maja. U upravi ističu da takvi zahtjevi podrazumijevaju dodatnu potrošnju energenta i veće troškove, za koje, tvrde, nije obezbijeđeno dodatno finansiranje.

„Grad ne obezbjeđuje dodatna finansijska sredstva za takve vanredne napore i na taj način direktno iscrpljuje ionako ugroženu likvidnost Eko toplana“, navode iz uprave.

Upozorenje upućeno i Vladi i Elektroprivredi

Zbog finansijske situacije, iz Eko toplana su se obratili i Vladi Republike Srpske i Elektroprivredi, tražeći institucionalno djelovanje.

Zečević upozorava da bi posljedice eventualnog kolapsa daljinskog grijanja osjetio i elektroenergetski sistem. Njegova procjena je da bi se veliki broj korisnika u takvim okolnostima okrenuo grijanju na struju, što bi dodatno opteretilo mrežu.

„Kolaps sistema daljinskog grijanja direktno ugrožava kompletan elektroenergetski sektor, s obzirom na to da bi masovni prelazak građana na struju izazvao opšti haos na mreži“, upozorava Zečević.

Za stabilizaciju mreže procjenjuje da treba 200 miliona KM

Pored novca za tekuću isporuku, ostaje i problem distributivne mreže duge oko 200 kilometara, čije stanje Zečević ocjenjuje izuzetno lošim.

Komentarišući gradonačelnikove najave da bi ulaganjem 14 miliona maraka bilo obnovljeno oko 40 odsto toplovoda, kaže da bi to bio početak rješavanja problema, dok bi za dugoročnu stabilizaciju trebalo znatno više novca.

„Za trajnu i sigurnu stabilizaciju ovog sistema zapravo bi trebalo obezbijediti oko dvjesta miliona maraka“, procjenjuje Zečević.

Borik, žalbe na grijanje i složena isključenja

Kada govori o starim zgradama i problemima korisnika, Zečević posebno izdvaja Borik, gdje je oko 5.000 korisnika i odakle stižu žalbe na kvalitet grijanja.

Prema podacima koje iznosi, na području cijelog grada godišnje se sa sistema isključi oko 300 korisnika, dok se istovremeno priključi približno 400 novih.

Ipak, napominje da potpuno isključenje u starim zgradama podrazumijeva složene procedure. Na kvalitet grijanja u tim stanovima, prema njegovom stavu, značajno utiče i stanje samih objekata.

„U starim zgradama potpuno isključenje zahtijeva izuzetno složene procedure, dok glavni problem lošeg grijanja u tim stanovima zapravo predstavlja dotrajala i loša izolacija objekata“, zaključuje Zečević za BL portal.