Igor Radojičić: Vjerujem da se Grad može brzo podići i krenuti dalje

01.05.2020. | 11:23

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić suočen je sa najkrupnijim izazovom od kada je izabran na ovu funkciju, imajući u vidu činjenicu da vodi lokalnu zajednicu koja trenutno ima najviše zaraženih virusom korona u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

U intervjuu za banjaluka.net, Radojičić je govorio o ovoj zdravstvenoj prijetnji, ali i o ekonomskim planovima i političkim tokovima. Kada je riječ o koroni, gradonačelnik smatra da je nepovoljna statistika određena objektivnim okolnostima koje se nisu mogle izbjeći, ali i da je u takvim koordinatama pružen maksimum:

– Epidemija se uvijek lakše širi i prvo stiže u velika naselja i mjesta koja više komuniciraju s okolinom. Epidemijom su najviše pogođene metropole, gdje je najviše ljudi u kontaktu i na malom prostoru. Banjaluka je najveća lokalna zajednica u Republici Srpskoj, a Banjalučani mnogo putuju, komuniciraju, školuju se ili rade po svijetu, trguju, imaju razne interakcije s inostranstvom. Tako da smo već u februaru očekivali pojavu epidemije kod nas i nismo iznenađeni ni vremenom početka, pa ni intenzitetom. Banjaluka je pravovremeno i stručno reagovala na širenje epidemije virusa korona – rekao je Igor Radojičić.

Ukoliko se osvrnete na protekla dva mjeseca, vidite li dodatne poteze kojima se ovakav razvoj situacije mogao ublažiti? Ili smatrate da je učinjeno sve što je u domenu institucija?

Prve mjere naložene su 26. februara, sedam dana prije pojave prvog pacijenta. Tri prva klastera došla su sa tri različite strane gotovo istovremeno (dolasci iz Italije, Slovenije i Austrije, respektivno). Nakon pojave prvih oboljelih, blagovremenim reagovanjem, spriječeno je da se iz prva dva klastera pojavi bilo koji novi slučaj, iako su imali značajan potencijal širenja, što je odličan rezultat ispravne reakcije. Cijelo vrijeme trajanja epidemije situacija je održana pod kontrolom, nije došlo do eksponencijalnog, nekontrolisanog rasta broja oboljelih, nije preopterećen zdravstveni sistem, ni intenzivna njega. Od Banjaluke su mjere preuzimali i mnogi drugi, kako unutar Republike Srpske, tako i van nje. Prvi smo nalagali mjere zatvaranja, ograničenja radnog vremena, izolacije, testiranja, dezinfekcije i slično. Prvi smo predložili i donijeli i prvi set ekonomskih mjera. Dakle, ukupna prevencija i reakcija u cjelini u Gradu je bila za primjer, čime su sačuvani brojni ljudski životi i značajno zaštićeno zdravlje stanovništva.

Kako ocjenjujete medicinske resurse s kojima se Banjaluka suočila sa epidemijom? Da li je zdravstvo u gradu kadrovski i organizaciono, ali i kada je riječ o opremljenosti, bilo spremno da se nosi sa ovim vanrednim okolnostima?

Dom zdravlja Banjaluka obavio je, pouzdano i blagovremeno, sve naložene mjere i predstavljao je stabilan faktor na ulazu u zdravstveni sistem, na prijemu i kontroli i testiranju građana, u higijensko-epidemiološkim mjerama, te obezbjeđenju karantina. Treba odati veliko priznanje na zalaganju, organizaciji i učinku rukovodstvu i svim radnicima Doma zdravlja, kao ustanove sa kojom je Grad najviše sarađivao. Pokazali su da su sposobni, da znaju i da mogu, bez izbjegavanja obaveza i rizika u bilo kom momentu. Smatram i da su se Institut za zaštitu zdravlja i Klinički centar, svako u svom domenu, brzo (re)organizovali i ispunjavali sve novopostavljene zadatke usljed epidemije.

Na posljednjoj sjednici Skupštine grada usvojen je paket mjera koje bi trebalo da odgovore na izazove u ekonomskoj sferi zbog epidemije. Da li se u ovom periodu naziru dimenzije štete zbog otežanih uslova za rad većine poslovnih subjekata u Banjaluci i ima li prostora za nadgradnju početnih odluka kojima se te posljedice pokušavaju neutralisati?

Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Evropa i svijet ušli su u recesiju, usljed epidemije. Razmjere su, u ovom momentu nepredvidive. Prognoze međunarodnih finansijskih institucija govore o rasponu između 5 i 10 odsto pada BDP u ovoj godini, ali uz mnogo nepoznanica i nestabilnih prognoza za period do kraja 2020. godine. Kod nas već imamo velik poslovni pad u martu, a naročito u aprilu, te pretpostavljamo slične (ne)prilike i u maju, u kojem će dolaziti do postepenog otvaranja i olakšavanja poslovanja. Poslovni subjekti u Banjaluci trpe milionske štete, a najteže je procijeniti do kada će i kojim intenzitetom nevolje trajati nakon maja. Republički nivo preduzeo je niz mjera, koje uključuju preuzimanja poreza i doprinosa, isplata minimalnih plata, reprograma i odgoda obaveza. Gradski nivo je, našim paketom mjera, obuhvatio gotovo sve što je u našoj nadležnosti (subvencije, odgode, otpisi), pa i više od toga, npr. kreiranjem Garantnog fonda. Trenutno smo fokusirani na obezbjeđenje osnovnih funkcija Grada, jer bilježimo veliki pad javnih prihoda. Preduzimamo mjere stabilizacije gradskog budžeta, rezanja troškova i procjene okvira do kraja godine, uz mnogo neizvjesnosti. Izvjesno je da ćemo imati vrlo veliki pad prihoda i mali potencijal da možemo još dodatno intervenisati prema vani. Sigurno je, međutim, da od investicija u 2020. godini nećemo odustati.

Kako gledate na dosadašnje efekte ograničenja kretanja u gradu? Imate li razumijevanja za primjedbe da su pravila kojima je to regulisano suviše rigorozna, u odnosu na određene primjere u regionu i Evropi?

Svaka zemlja imala je različite mjere, od Kine (potpuna zatvaranja) do Bjelorusije (minimalne mjere), od Novog Zelanda (potpuno zatvaranje sedmicama) do Švedske (liberalan pristup). I rezultati su vrlo različiti. Naš prioritet su ljudski životi i javno zdravlje i sve mjere su usmjerene ka tome. S obzirom da lijeka protiv virusa nema, suštinska mjera je sprečavanje kontakata među ljudima i prenošenje oboljenja sa čovjeka na čovjeka. To je smisao svih preduzimanih mjera širom svijeta. Obim mjera kod nas je apsolutno srazmjeran postavljenom primarnom cilju zaštite života i zdravlja stanovništva. Mogao je biti i još restriktivniji da je preuzet npr. model Novog Zelanda koji je sedmicama naložio izolaciju i zatvaranja i zemlje i građana, te bio među najuspješnijim u zaštiti svojih stanovnika, a neosporno spada u vrlo razvijene, liberalne, demokratske države.

Na koji način će se aktuelni vakuum u svim aktivnostima koje nisu usmjerene ka rješavanju zdravstvene problematike odraziti na dugoročne planove koje je aktuelna gradska vlast formulisala u novijem periodu? Da li će biti promjene prioriteta kada je riječ o ambicioznim infrastrukturnim projektima za predstojeću deceniju?

Iako može zvučati čudno, i u periodu krize izazvane epidemijom, sve investicije i kapitalni projekti u Gradu Banjaluci se odvijaju. Za 2020. godinu čak nema potrebe za revizijom ni Strategije razvoja, ni Plana kapitalnih investicija. Planirani nivo razvoja Grada ćemo, uprkos velikim ekonomskim problemima, uspjeti održati u tekućoj godini. To znači ulaganja u javne projekte od barem 40 miliona KM (vodovodi, mostovi, saobraćajnice, dvorane, škole, parkovi, kružni tokovi, tereni, obdaništa, društveni domovi). Planovi za naredne godine zavisiće od daljeg ekonomskog razvoja do kraja ove godine, dubine recesije kod nas i u okruženju i brzine oporavka, što ćemo procjenjivati narednih mjeseci. Od planiranih ciljeva i brzog razvoja Grada ne odustajemo. Vjerujemo da se Grad može brzo podići na noge i krenuti dalje.

Sve češće se mogu čuti nagovještaji odgađanja lokalnih izbora, predviđenih za oktobar ove godine. Kakav je vaš odnos prema argumentima koje iznose zagovornici takvog prolongiranja, od predstavnika CIK-a do predsjednika SDA?

Održavanje lokalnih izbora 4. oktobra 2020. godine je zakonska obaveza. Za bilo kakvu promjenu ili odgodu, mora se izmijeniti barem Izborni zakon BiH, a možda i još drugi opšti akti. U ocjeni uslova za održavanje izbora postoji više elemenata : epidemiološka situacija, finansijske prilike i politička volja. Politička volja pokazuje taktiziranje niza partija kojima izbori ne odgovaraju, među kojima su najglasnije opozicione partije iz Republike Srpske. Finansijski uslovi podrazumijevaju obezbjeđenje budžeta na svim nivoima. Budžeta BiH još nema, pa ni novca za Centralnu izbornu komisiju, dok je na nivou Grada Banjaluka planirano skoro milion KM, za direktne i indirektne troškove lokalnih izbora. Epidemiološka situacija se mijenja konstantno i niko ne može pouzdano prognozirati kakve će zdravstvene prilike pratiti period izborne kampanje i sam izborni proces i dan izbora. Dakle, nepoznanica je mnogo, ali lično očekujem da se izbori održe u zakonom propisanom roku.

Da li je, od posljednjih lokalnih izbora, po vašoj procjeni, bilo krupnijih promjena u podršci SNSD-u u Banjaluci, u jednom ili drugom smjeru?

Moj utisak je da je podrška građana lokalnim vlastima Banjaluke rasla proteklih godina. Grad je doživio intenzivan razvoj i afirmaciju od 2016. godine, riješen je niz gradskih problema, realizovani kapitalni projekti koji mijenjaju kvalitet i uslove života u Gradu. Imali smo sve pozitivne trendove, a kvalitetno smo vodili Banjaluku i u kriznim situacijama, poplavama 2019. i epidemiji 2020. godine. Nosilac lokalne vlasti je upravo SNSD, iako je lokalna vlast koaliciona i čini je više partija, te svi treba da dijele i zasluge i odgovornost.

Šta mislite o trenutnom kapacitetu koalicionih partnera SNSD-a na gradskom i republičkom nivou? Mogu li stranke iz tog dijela političke scene, prije svega zbog dešavanja u DNS-u i SP-u i naglašene fragmentacije nakon višegodišnjeg uspona, u budućnosti biti uzrok rasipanja glasova vladajućeg bloka?

Koalicioni kapacitet lokalnih vlasti u Banjaluci je, po svim istraživanjima, te opštem utisku na terenu, barem dvotrećinska podrška građana. Opozicija se u Banjaluci u protekle tri godine uglavnom raspala i osim individualnih djelovanja, organizovan, planski i programatski nastup ozbiljne opozicije ne postoji. Individualni istupi ne predstavljaju ozbiljnu alternativu i, kod građana, već izazivaju i odbojnost i zamor. I među strankama na vlasti u Banjaluci bilo je mnogo previranja i raskola, trenutno je politička scena vrlo konfuzna i teško je utvrditi stvarni rejting pojedinačnih stranaka. SNSD neosporno vodi i daleko je najjači, ali postoji još desetak drugih subjekata u bloku, koji su u borbi za bolji rejting. Izvjesno je da će na izborima u Banjaluci biti i možda rekordan broj lista kandidata. Mogući su različiti scenariji, od toga da u lokalni parlament uđe mnogo partija sa po par odbornika, te dobijemo veoma fragmentiranu scenu, do scenarija u kojem bi se desilo „veliko čišćenje“ i mnogo subjekata ostalo ispod cenzusa. Sve će, naravno, zavisiti od volje birača.

Imajući u vidu usmjerenje polemičke oštrice SNSD-a u Banjaluci, da li ste sigurni da će vam glavni opozicioni protivkandidat na narednim izborima biti Draško Stanivuković? Ili su iz njihovih redova još moguća kadrovska iznenađenja?

Na lokalnim izborima u Banjaluci ćemo pobijediti uvjerljivo, zbog odličnih rezultata, organizovanog rada, kvalitetne vizije brzog razvoja Grada, uglednih kandidata, stalnog kontakta sa građanima i uzajamnog povjerenja, a ne zbog slabog protivkandidata opozicije, ko god to bio,

Sežu li vaše političke ambicije dalje od gradonačelničke funkcije u Banjaluci? Postoji li, srednjoročno ili na duže staze, druga pozicija sa motivacionim potencijalom za novi iskorak u političkoj karijeri?

Potpuno sam fokusiran na viziju razvoja mog rodnog grada. Trenutno je to borba za ljudske živote i zdravlje, ali već sutra ponovo borba za razvijen glavni grad Srpske i ugledan regionalni centar. Započeli smo mnogo razvojnih projekata i vizija razvijene Banjaluke traži deceniju napornog i odgovornog posla. Temeljne promjene u životu i poziciji grada traže vrijeme, sredstva, organizaciju, plansko djelovanje i veliku posvećenost, čak i žrtvovanje privatnog života, radi napretka Grada i građana. Zaista sam potpuno okupiran ovim o čemu govorim i imam viziju jedne sjajne Banjaluke 21. vijeka.

 

Izvor:(banjaluka.net / Saša Bižić)