Hajdukovićevo “Bjesnilo” čeka prvi snijeg: Šta je sve Saša uradio za Banjaluku FOTO

03.05.2026. | 06:56

Više sam ponosan na zajednicu nego na sebe samog, kaže za BL portal banjalučki režiser Saša Hajduković koji je sa svojom ekipom “sa margina” otišao mnogo dalje nego što je ikad zamišljao.

Sa ogromnim uspjehom trilogije Meso/Kosti/Koža i serijom Tvrđava, banjalučka ekipa dokazala je da je “jača” i od nekih, dotad mnogo poznatijih imena i, što je još važnije, otvorila neka nova vrata mladim snagama koje dolaze.

“Kad smo mi kretali, nismo imali nikakav put. Vjerujem da se to jednostavno desi i da to dobiješ kao nagradu, kad ne gubiš vjeru pored svih poraza i besmisla sa kojim si suočen”, kaže Saša koji ovu rečenicu ponavlja i svojim studentima na Akademiji umjetnosti u Banjaluci na kojoj radi kao vanredni profesor.

Svoje studente uključuje u sve svoje projekte, pa su, tako, bili prisutni šest dana na snimanju serije “Tvrđava”.

“Taj rad ih dosta motiviše i dosta im znači”, kaže Hajduković koji ne spori da je Banjaluka postala mnogo vidljivija, ali isto tako ne spori da nam i dalje fali “sistem”.

Šta nam sve fali

Da bi filmska industrija u Republici Srpskoj ,,stala na noge”, potrebno je kreirati održiv sistem, kaže Hajduković. Za filmsku industriju je potrebna određena oprema, i upravo je to bio kamen spoticanja u prethodnom periodu.

“Nakon što se otvorio Audio-vizuelni centar prije pet godina, mladim filmskim stvaraocima se otvorila mogućnost da uče, ali i da već tokom studija stvaraju i kroz taj proces napreduju. Sada postoje budžeti, prije oni nisu postojali za filmsko stvaralaštvo. Finansiranje filma je komplikovana stvar. Ne dobijamo sredstva samo iz jednog izvora, već se uglavnom oslanjamo na  koprodukciju i na traženje izvora. Sa druge strane, imamo i Akademiju koja će najvjerovatnije ove godine da se prebaci u nove prostorije i dobiće značajnu količinu opreme, što je velika stvar”, objašnjava Hajduković za BL portal.

Kako kaže, mladih i talentovanih filmskih stvaralaca ima. Svakom od njih treba vjera u sebe i istrajnost u borbi, jer su  mogućnosti, u odnosu na vrijeme kada je on stasavao, nemjerljivo veće.

“Definitivno imamo talenata, a ne bih da ih nabrajam, da nekoga ne izdvojim i ne zaboravim. Skoro su prikazana tri filma jako mladih ljudi i taj talenat je bio vidljiv”, kaže Hajduković.

,,Bjesnilo” – veliki i zahtjevan projekat 

Hajduković uveliko radi na projektu ,,Bjesnilo”, ekranizaciji strašnog zločina na prostoru Banjaluke, pokolja srpskog stanovništva od strane ustaša koji se desio 7. februara 1942. godine u naseljima Drakulić, Šargovac i Motike. Kako kaže za BL portal, snimanje “čeka” snijeg, zbog vremena u kojem se zločin dogodio, a njegova očekivanja su da će početi u januaru 2027.

Objašnjava da je strašno teško da se emotivno pristupi svemu tome, a ujedno je priča o takvoj strahoti i ogromna odgovornost.

“Taj projekat nosi težinu koju ne nose drugi projekti. Samom svojom temom i samim događajem nosi težinu i probleme sa kojima se nisam susretao do sada. Već u scenariju postoji ogromna odgovornost. Ogroman je problem kako da se predstavi suština ovog događaja, kako da se nađe istinit oblik, jer za film se stvari moraju pojednostaviti. Svaki film je neka simplifikacija života, ne može da se prenese sam život i onda morate da uhvatite suštinu nekog vremena. Radimo, trudimo se, daćemo sve od sebe da to izvedemo najbolje moguće”, kaže Hajduković.

Trilogija kao reprezent Banjaluke

Hajduković otkriva da je mnogo izazova bilo i na snimanju serije “Tvrđava”, jer je, kako kaže, trebalo “oživjeti” grad kojeg više nema, u smislu svega onoga što se tokom i nakon rata nepovratno izgubilo.

“Zadatak je bio predstaviti nekadašnji Knin u pravom svjetlu, jer su ljudi i u Banjaluci i u Beogradu smatrali da je to bila neka zabit iz koje su ljudi jedva čekali da odu. To je bio rokerski grad, sa snažnom umjetničkom scenom. Imali su četiri ili pet veoma progresivnih rok i pop bendova. Jedino nisam našao gdje da uglavim fudbal, jer su imali stadion, a to je nešto što je bilo bitno. To je bio zvjezdaški grad, jer su navijači Zvezde iz Knina bili jedna od najjačih navijačkih grupa. Knin je bio vrlo urban i buntovan grad”, kaže Hajduković.

Ipak, iako je ova serija bila jedna od najgledanijih na ovim prostorima u posljednjih nekoliko godina, čuvena trilogija koja joj je prethodila ucrtala je Banjaluku na filmsku mapu.

“Tu smo zajedničkom energijom koja se objedinila napravili nešto što nekome znači. Nama je bilo važno od samog početka da se u seriji govori našim akcentom. Odmah smo znali da treba da stavljamo banjalučke toponime i da gradimo identitet grada kroz priču o njemu. Zato sam se trudio da se tačno navode naselja, na primjer Mejdan, vrlo je važno bilo odmah u startu da se Banjaluka predstavi na odgovarajući način”, kaže Hajduković i dodaje da svaki projekat nosi neku vrstu problema i da je svaki potpuno druga priča.

“Ipak, za svakog reditelja sve se svede na nedostatak vremena i nedostatak novca. To nisu samo lokalni problemi, to je svugdje tako”, zaključuje Hajduković za BL portal.

Dragan Milošević, BL portal