​Ekskluzivne fotografije iz podruma Narodnog pozorišta RS: Vlaga, buđ i voda prijete novoj sezoni FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

29.07.2026. | 14:16 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hronični problem sa vlagom i plavljenjem podrumskih prostorija u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci stigao je do kritične tačke. Posljednje obilne padavine u julu ove godine ponovo su prouzrokovale izlivanje oborinskih voda i plavljenje podruma, direktno ugrožavajući prostorije u kojima se odvija svakodnevni rad – stolarsku i bravarsku radionicu, kao i radionicu za izradu i pripremu dekora.

Dok oborinske vode prodiru kroz temelje i zidove zgrade sagrađene još 1936. godine, rješavanje ovog problema tapka u mjestu uprkos tome što su finansijska sredstva obezbijeđena još prije dvije godine. Uzrok zastoja leži u birokratskim lavirintima, spornim dozvolama i sukobu interesa između uprave ustanove i zakupca prostora na kojem se nalazi montažni ugostiteljski objekat.

Opasnost od obustave rada i zabrane ulaska

Razmjere problema s vlagom nisu više samo estetske prirode, već direktno ugrožavaju opstanak naredne pozorišne sezone, kaže za BL portal direktorica pozorišta Dijana Grbić. Nakon nedavnog plavljenja, u zgradu je ušla Inspekcija rada, a njihov nalaz donosi alarmantno upozorenje.

„Posljednji nalaz inspekcije koja je ušla u pozorište nakon ovog plavljenja govori o tome da je stanje u objektu dosta teško i da, ukoliko ne otklonimo nedostatke, konkretno na podrumskim prostorijama, vjerovatno ćemo doći u situaciju, pogotovo što ulazimo u jesen i zimu, da se zabrani rad u samom objektu. To znači i obustavu rada u samom pozorištu”, upozorava Grbić.

Građevinska struka je jasna – unutrašnje sanacije i takozvana “injektiranja” zidova u objektu iz 1936. godine više ne daju nikakve rezultate jer temelji nemaju savremenu hidroizolaciju. Jedini način da se objekat adekvatno zaštiti je otkopavanje terena oko zgrade i obnova izolacije sa vanjske strane.

Slučaj “Kabare”: Opstrukcije i neizvršavanje sudskih presuda

Glavna kočnica za početak tih radova, prema tvrdnjama uprave pozorišta, jeste nemogućnost fizičkog prilaska temeljima. Na gradskom zemljištu uz samu zgradu nalazi se montažni ugostiteljski objekat „Kabare“. Iako se radi o objektu koji bi po dozvolama trebalo da bude privremenog karaktera, u praksi je, kako kažu iz pozorišta, teren “zabetoniran”.

Pozorište se umjesto brzog pribavljanja lokacijskih uslova našlo u situaciji da mjesecima čeka i na kraju bude odbijeno od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, uz obrazloženje da moraju prilagoditi radove postojanju ovog ugostiteljskog objekta. Nakon što je NPRS tužio nadležno Ministarstvo, Sud je presudio u korist pozorišta.

​„Na sudu smo dobili spor u kome je Ministarstvu za prostorno uređenje naloženo da u roku od trideset dana bez odlaganja izvršenja ukloni objekat, odnosno naloži vlasniku da ukloni baštu i dopusti nesmetano pristupanje radovima. Međutim, dobili smo odgovor od Ministarstva da oni to neće uraditi jer će sačekati da vide šta će se desiti ukoliko se vlasnik bude žalio”, ističe Grbićeva za BL portal.

Iako je odlukom o zaštiti objekta Narodnog pozorišta Republike Srpske još 2021. godine striktno propisana zona zaštite u kojoj ne smiju postojati dodatni ugostiteljski sadržaji, uprava upozorava da se situacija ne pomjera s mrtve tačke zbog ugovora o zakupu iz 2006. godine koji je u više navrata aneksiran na štetu institucije.

Druga strana medalje: Vlasnik „Kabarea“ nudi sanaciju o svom trošku

Povodom optužbi da predstavlja glavnu kočnicu za sanaciju, kontaktirali smo i vlasnika ugostiteljskog objekta „Kabare“, Željka Savića, koji nudi sasvim drugačiji pogled na čitavu situaciju. Tačnije, iako je samo vlasnik “priključenog” kafića, Savić tvrdi da zna šta i kako u pozorištu treba sanirati, i ujedno ističe da je spreman da sam finansira radove u podrumu.

„Ja sam o svom trošku nudio da završim sve, a da taj milion KM koji je odobren direktorici ona prebaci na krov. Krov se raspada, prokišnjava, ventilacija ne radi. Ne razumijem zašto to ne prihvata. Ja sam dao svoj prijedlog, ima sve napismeno i sve se zna do čega je. Nadam se da ćemo se dogovoriti“, navodi Savić za BL portal.

U duhu iskusnog građevinca, Savić smatra da je kopanje kratera dubokog pet metara oko zgrade „van svake pameti“, te da je ključni izvor problema zapravo na vrhu objekta.

„Tu sam od 1998. godine, 28 godina gledam pozorište kao svoju kuću i interes mi je da se ovo ljudski završi. Firma koja je tražila da izmjesti bašte traži 170.000 KM samo za to i ponovno vraćanje. To je čisto bacanje para. Nažalost, sa direktoricom nisam uspio naći zajednički jezik“, kaže on.

Saobraćaj sa četiri trake i strah od “sarajevskog scenarija”

Dok se stavovi uprave i zakupca razilaze oko prioriteta i načina izvođenja radova, vrijeme neumitno curi. Problem dodatno komplikuje i sama lokacija, jer je pozorište je smješteno uz izuzetno prometnu saobraćajnicu sa četiri trake, pa vibracije teškog saobraćaja i slijeganje tla postupno uništavaju temelje, što je vidljivo i po ulegnutim pločama oko samog objekta.

Direktorica Grbić naglašava da Narodno pozorište RS ne smije doživjeti sudbinu pojedinih regionalnih ustanova kulture.

„Narodno pozorište predstavlja i simbol grada i simbol državnosti. U Sarajevu je u potpunosti zatvoreno jedno pozorište i sve njihove radionice, jer se zbog odnosa države i rukovodilaca nije na vrijeme pristupilo adekvatnoj zaštiti. Ovo pozorište je preživjelo druge, preživjeće valjda i nas, ali nebrigom ćemo zaista dovesti u pitanje rad samog objekta”, zaključuje Grbićeva.