Danas je jesenji Krstovdan: Vjernici poste, a običaji najavljuju kakva će biti zima

27.09.2026. | 07:02 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Danas, 27. septembra, Srbi slave jesenji Krstovdan, praznik posvećen Časnom krstu i važnim običajima.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 27. septembra, slave veliki praznik Vozdviženje Časnog krsta. Ovaj praznik se često naziva i jesenji Krstovdan.

Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnih praznika u Pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. Posvećen je Časnom i životvornom krstu Gospodnjem i vezuje se za događaj iz 4. vijeka, pronalaženje krsta na kojem je bio razapet Isus Hristos.

Krstovdan se slavi u znak sjećanja na povratak vjere u pravog Boga, pobjedu hrišćanstva nad paganstvom, ali i kao simbol spasenja kroz Hristovu žrtvu, navodi Srpska pravoslavna crkva.

Praznik ima posebno mjesto jer podsjeća vjernike na važnost duhovnog preobražaja, krštenja i postojanosti u vjeri.

Pronalazak Časnog krsta

Na Krstovdan se praznuju dva događaja u vezi sa Časnim krstom Hristovim: prvo pronalazak Časnog krsta na Golgoti i drugo povratak Časnog krsta iz Persije ponovo u Jerusalim.

Obilazeći Svetu zemlju, sveta carica Jelena željela je da potraži Hristov Časni krst.

Neki starac Jevrejin, po imenu Juda, jedini je znao mjesto gdje se Krst nalazio i on joj je rekao da je Krst zakopan pod Venerinim hramom, koji je na Golgoti podigao car Hadrijan. Carica je naredila da sruše hram i kopaju u dubinu i pod njim su zaista našli tri krsta.

Carica je bila u nedoumici kako da raspozna Hristov krst. Patrijarh Makarije, koji je bio sa njom u pratnji, naredio je da se donese pokojnik i da se na njega redom postavljaju jedan po jedan krst.

Kada su stavljeni prvi i drugi krst, pokojnik je ostao da leži nepromijenjeno.

A kada je na njega stavljen treći krst, pokojnik je oživio. To je bila potvrda da je to Časni i životvorni krst Hristov.

Kasnije, kada je persijski car Hozroje osvojio Jerusalim, odveo je mnogo naroda u ropstvo i odnio Časni krst u Persiju.

U Persiji je Krst ležao 14 godina. Godine 628. grčki car Iraklije pobijedio je Hozroja i sa slavom povratio Krst u Jerusalim. Ušavši u grad, car Iraklije nosio je Krst na svojim leđima.

No, odjednom je stao i nije više mogao ni koraka kročiti. Patrijarh Zaharije je tada vidio anđela koji je sprečavao cara da u raskošnoj carskoj odjeći ide pod Krstom, i to putem kojim je išao sam Gospod Isus Hristos, bos i ponižen. Kada je to viđenje patrijarh objavio caru, on se svukao, pa u skromnoj odjeći i bosonog uzeo Krst, iznio ga na Golgotu i položio ga u hram Vaskrsenja.

Običaji na jesenji Krstovdan: Dobro je srediti kuću

Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cijele godine sve “ići naopako”.

U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji tjeraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štetu na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno na Đurđevdan.

Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak, jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Narodna vjerovanja: Na Krstovdan se vidi kakva će zima biti

Prema narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snjegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

Tiha kiša o Krstovdanu takođe predskazuje blagu zimu.

Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

Zanimljivo je i da se za ljude rođene na ovaj dan vjeruje da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Krstovdan se slavi dva puta godišnje

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra, jesenji Krstovdan, i 18. januara, zimski Krstovdan, piše Kurir.