Dajak, Kastel ili kesten? Evo šta danas najbolje predstavlja Banjaluku FOTO

Nikolina Stojanović | BL Portal

27.05.2026. | 20:04

Banjaluka već godinama ima zvanično izabran turistički simbol, ali je pitanje koliko je taj izbor zaista zaživio među građanima, turistima i u svakodnevnom identitetu grada. Iako je list kestena još 2010. godine proglašen zvaničnim simbolom i suvenirom grada na Vrbasu, danas se u praksi kao najprepoznatljiviji motivi sve češće izdvajaju dajak, Kastel i zmijanjski vez.

Upravo zato se posljednjih godina ponovo otvorila priča o tome šta zapravo najbolje predstavlja Banjaluku i da li grad uopšte treba da bude vezan samo za jedan simbol.

Kesten ostao zvaničan, ali ne i dominantan simbol

Kako za BL portal kaže Mladen Šukalo iz Turističke organizacije grada, prije nekoliko godina raspisan je i poseban javni poziv za dostavljanje prijedloga za simbol, odnosno suvenir grada.

„Raspisivali smo poziv za dostavljanje prijedloga za simbol, odnosno suvenir grada i odabrana su dva takva – jedan je tvrđava Kastel, a drugi dajak. Bio je i kesten kao treći, ali ova dva su dominirala u praksi“, objašnjava Šukalo.

List kestena zvanično je izabran još prije 16 godina, upravo zbog toga što je smatran neutralnim i univerzalnim simbolom grada zelenila, bez političkih, istorijskih ili religijskih konotacija. Ideja je bila da simbol objedini prepoznatljive aleje kestena, po kojima je Banjaluka decenijama bila poznata.

Međutim, kako vrijeme prolazi, tako se i sam grad mijenja, pa se mijenja i percepcija njegovih simbola.

„Sve manje je kestena, više se i ne sadi toliko, sada je to više lipa. General Žalson je donio i lipu i kesten“, podsjeća Šukalo.

Dajak sve popularniji među turistima

Posljednjih godina sve veću pažnju privlači upravo dajak, tradicionalni čamac koji je postao jedan od najfotografisanijih motiva na Vrbasu i nezaobilazan dio turističke promocije grada.

„Dajak je sada možda i najpopularniji, a uskoro će biti kandidat za UNESCO“, istakao je Šukalo za BL portal.

U Turističkoj organizaciji smatraju da bi upravo lokalni ugostitelji, zanatlije i privrednici mogli dodatno da doprinesu stvaranju autentičnog identiteta grada kroz svakodnevnu ponudu.

„Kada bi ugostitelji služili plate u dajaku umjesto na tradicionalnoj plati, bilo bi baš dobro, a i nešto drugačije što bi turistima sigurno izmamilo osmijeh“, dodao je on.

Suvenirnica i domaće rukotvorine ponovo u fokusu

Pored dajaka i Kastela, među turistima sve veću pažnju privlači i zmijanjski vez, koji je već godinama jedan od najprepoznatljivijih motiva ovog kraja, posebno nakon što je uvršten na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine.

Šukalo ističe da problem nije u nedostatku ideja ili proizvoda, već u tome što mnogi domaći proizvođači i kreativci nemaju dovoljno prostora za promociju i prodaju.

„Ima jako puno ljudi koji se bave rukotvorinama, ali nemaju distributivni lanac ili nešto slično, pa im damo štand za prodaju. Ranije smo radili komercijalnu prodaju sa tim ljudima ovdje kod nas, prestali smo, a sada planiramo da opet vratimo suvenirnicu u naš prostor gdje bi se na jednom mjestu nalazile i majice i šolje, kao i cijela široka ponuda“, kaže Šukalo.

Grad možda i ne treba da ima samo jedan simbol

Iako Banjaluka formalno ima svoj zvanični simbol, u Turističkoj organizaciji danas smatraju da možda nije ni potrebno insistirati samo na jednom motivu.

„Ne bih insistirao na zvanično jednom suveniru, jer to treba baš strateški uraditi, da se uveže u društvu i zajednici, da svima bude jasno i da se provlači kroz sve vizuale u gradu. Po mom mišljenju, to nije presudno, ima prioritetnijih stvari. Bitno je da ima različitosti i da ima različitih suvenira, za svakoga po nešto“, zaključio je Šukalo.