Bježe od prosvjete ili samo od fizike? Sve manje studenata upisuje ovaj fakultet u Banjaluci
17.03.2026. | 06:56Studijski program Fizika na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, u školskoj godini 2025/26 upisalo je svega pet studenata. Da mu “saldo” iz 2024. nije bio nula, teško bi se moglo razumjeti zašto na Univerzitetu ovogodišnji upis smatraju “pozitivnim rastom”.
Situacija iz pretprošle godine, kada se u prvom ciklusu na studij fizike niko nije upisao, praktično se nije dogodila od osnivanja PMF-a, 1995. godine. Da li mladi ljudi primjenu diplome ovog fakulteta vide samo u prosvjeti i zato od toga bježe, ili je po sriijedi nešto drugo, pitanje je na koje niko nije ni pokušao da da odgovor.
U razgovoru sa profesorima fizike iz Banjaluke, upravo se bijeg od prosvjete navodi kao glavni razlog.
Ivana Ivković, profesorka fizike i matematike, za BL portal kaže da studenti više ne žele na teške fakultete, smatrajući da na taj način ,,bacaju” godine svog života.
,,Svi znamo u kakvom je stanju prosvjeta, i da ide u sunovrat. Tako da, ne vidim tu neku perspektivu. Takođe, fizika i matematika su teški fakulteti koje treba savladati”, kaže Ivana.
Slične razloge navodi i Ranka Jovanović Blaškovićć, profesorka fizike.
,,Ima jedna lijepa izreka – neće niko za sitne pare da prodaje svoje znanje. Problem je što rijetko ko želi da radi za male pare. Niko neće da radi u prosvjeti, zbog opterećenja prosvjetnih radnika i odnosa prema njima. Ja sam upisala ovu oblast jer je volim, i da mogu, opet bih upisala isto”, kaže Ranka za BL portal.
Prosvjeta kao jedini izlaz
I Ivana i Ranka napominju da je dodatni problem u ovoj oblasti to što Srpska nema razvijen institut za fiziku, pa se mladima čini da im je poslije sticanja diplome jedini izlaz u prosvjeti.
FOTO: SHUTTERSTOCK
Institut tog tipa, smatraju one, dao bi mogućnost studentima da dodatno razviju svoje znanje iz oblasti fizike, a činjenica je da naučno-istaživački rad jeste polje koje mnoge studente prirodnih nauka posebno zanima. Kako kažu, studenti moraju da idu u Beograd na terensku nastavu, koju ne mogu da obave u Banjaluci.
Šta kažu na Univerzitetu
Na odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci ove akademske godine upisano je pet studenata, što je, kako navode sa Univerziteta, veći odziv u odnosu na prethodne godine.
Kako ističu sa PMF-a, buduće studente pokušavaju privući kroz kontinuiran rad sa učenicima još tokom osnovne i srednje škole. U tom cilju organizuju radionice, kampove i projekte poput „Želim više“, „Zavirimo u fiziku“ i „Male škole fizike“, u okviru kojih učenici kroz eksperimente, mjerenja i praktičan rad upoznaju fiziku i fakultetsko okruženje.
Fakultet se dodatno predstavlja i kroz javne događaje poput Festivala nauke i Evropske noći istraživača, kao i kroz takmičenja, planetarijumske projekcije, dane otvorenih vrata i obilaske škola, čime nastoje približiti nauku mladima i motivisati ih za studije fizike.
Šta kažu brojke iz Zavoda za zapošljavanje
Sudeći prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, oni koji bi se sad pojavili sa diplomom iz fizike, mogli bi lako da nađu posao, jer na birou u ovom trenutku nema nijednog nezaposlenog iz ove oblasti.
S druge strane, na posao čeka 143 diplomiranih ekonomista, 94 pravnika, 26 arhitekata, skoro dvije stotine ekonomskih tehničara, 115 mašinskih tehničara i 93 gimnazijalaca.
Stipendije i incijative
Osim što za posao očigledno nije “frka”, Grad Banjaluka nudi i stipendije za deficitarna zanimanja, od kojih je jedan i fizika, u iznosu od 400 KM.
Takođe, i Vlada Republike Srpske ove godina raspisala je konkurs za stipendiranje četiri studenta fizike. Uslov je da student ima položene ispite sa prethodnih godina studija sa prosječnom ocjenom 8 ili više. Ono što je bitno jeste da student, ukoliko želi da prima stipendiju Vlade, ne smije da prima stipendiju iz nekog drugog javnog izvora.
Među onima koji su se bavili deficitarnim zanimanjima je i Saša Trivić, vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, koji je pokušavao da pokrene inicijativu da se u jednoj banjalučkoj školi opreme tri kabineta: fizike, hemije i biologije.
,,Mi smo dvije godine pokušavali sa Republičko-pedagoškim zavodom, pa smo pokušali preko Filozofskog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta, a kada smo vidjeli da nema pozitivnog odjeka, pokušali smo da se obratimo Vladi, jer je sasvim normalno da država propiše šta je nužno, a ne neko ko nije dio obrazovnog sistema”, kaže Trivić i dodaje da su kontaktirani i profesori Prirodno – matematičkog fakulteta.
“Nismo odustali, ali naša inicijativa za sada nije naišla na dobar prijem ”, kaže Trivić.
Dragan Milošević, BL portal

