Banjalučani krpe rupe, a zakon im prijeti: Kako vas dobra volja može skupo koštati

28.04.2026. | 09:00

Nakon što su mještani Krčmarica kod Banjaluke odlučili da sami popravljaju udarne rupe i saniraju putnu infrastrukturu, jer, kako tvrde, nadležni godinama ne reaguju, otvara se novo pitanje – da li bi zbog toga mogli biti kažnjeni?

Podsjećamo, ogorčeni stanjem u naselju, mještani su, kako je juče pisao BL portal, uzeli lopate u ruke i vlastitim novcem počeli krpiti oštećeni asfalt, poručujući da više ne mogu čekati tendere i obećanja.

U Krčmaricama su se na ovaj potez odlučili nakon višegodišnjih bezuspješnih obraćanja nadležnima, loše infrastrukture i, kako navode, osjećaja da su potpuno zaboravljeni od grada.

Međutim, upravo ta samoinicijativa, koliko god bila razumljiva, prema važećim propisima može predstavljati prekršaj.

Prema zakonu, svako samoinicijativno asfaltiranje ili saniranje javnih površina, bilo da je riječ o kolovozu, trotoaru ili biciklističkoj stazi, nije dozvoljeno bez saglasnosti nadležnih organa, jer su te površine u isključivoj nadležnosti Grada Banjaluka.

Na to upozorava i predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Milenko Jaćimović, ističući da su obaveze jasno definisane.

„Izričita zakonska dužnost upravljača puta je da putnu mrežu drži u potpuno bezbjednom stanju. Sve radnje na revitalizaciji ili saniranju mora pregledati nadzorni organ kako bi se utvrdilo da li su odrađene u skladu sa dokumentacijom. Jedini izuzetak je privatno-javno partnerstvo, gdje, primjera radi, Odjeljenje za saobraćaj i puteve pripremi projekat, a građani participiraju u troškovima. Samo tada je takav rad zakonski“, pojašnjava Jaćimović za BL portal.

Drugim riječima, sve ono što danas rade mještani Krčmarica, iako iz nužde, formalno nije u skladu sa zakonom.

Jaćimović podsjeća i na primjer iz 2022. godine u Subotici kod Banjaluke, koji pokazuje koliko situacija može otići daleko.

„Građani su tada obezbijedili novac za asfaltiranje oko 300 metara puta, ali je inspekcija kaznila izvođače radova sa oko 5.000 KM. Paradoksalno je da se nalaže vraćanje u prvobitno stanje. Veća je šteta i ugrožavanje bezbjednosti ako već asfaltiranu površinu ponovo razvaljujete, nego da ostane takva kakva jeste“, navodi on.

Subotić: Rizikuju kazne

Na problem ukazuje i vještak saobraćajne struke Vojislav Subotić, koji smatra da postoji očigledan raskorak između propisa i realnosti na terenu.

„Građanima zakonski nije dozvoljeno da samoinicijativno asfaltiraju, ali šta ćete, i mi imamo rupe u našoj ulici pa ljudi sami betoniraju jer ne mogu čekati mjesecima. Inspektor će u takvim slučajevima vjerovatno naložiti uklanjanje, ili će gradske službe same vratiti u prvobitno stanje i onda to naplatiti građanima. To je ono staro pravilo opštinskih organa, ako nećeš ti, mi ćemo, ali o tvom trošku“, kaže Subotić za BL portal.

U praksi to znači da bi mještani Krčmarica, koji su već uložili novac i rad kako bi osposobili put do svojih kuća, mogli dodatno snositi i troškove eventualnog uklanjanja tih radova, ali i kazne.

Istovremeno, podsjeća se da se ne smiju miješati privatne parcele etažnih vlasnika sa javnim površinama koje služe za saobraćaj, jer su one isključiva obaveza upravljača puta.

Da li postoji način da se procedure pojednostave i omogući građanima da, uz kontrolu i saglasnost, pomognu u rješavanju problema na terenu, za sada ostaje bez odgovora. Pitanja smo uputili Gradskoj upravi Banjaluka i Republičkoj saobraćajnoj inspekciji, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

Za mještane Krčmarica dilema je, međutim, već sada jasna, čekati i voziti po rupama, ili pomoći sebi i rizikovati kaznu.

Nikola Simić, BL portal