AZBESTNI CJEVOVOD: Gradski “Vodovod” tvrdi da nema problema, doktori savjetuju oprez

U Banjaluci, u sklopu vodovodne mreže, postavljenje su azbestne cijevi, a informacije o dužini takvog cjevovoda i u kojim naseljima se on tačno nalazi nije bilo moguće dobiti iz gradskog “Vodovoda”.

Cementno-azbestne cijevi su nakon Drugog svjetskog rata ugrađivane u vodovodne sisteme u svim zemljama bivše Jugoslavije, a vrijeme je pokazalo da je kao materijal azbest opasan i da može izazvati teška oboljenja.

Ostalo je nejasno da li u tom preduzeću nemaju evidenciju na kom prostoru se eventualno prostire takva mreža ili jednostavno nisu željeli da dostave tu informaciju.

U “Vodovodu” su samo rekli da u svom sistemu imaju zastupljene azbest-cementne cijevi, ali i ostale materijale, kao što su: PVC, polietilen, daktil, te čelik.

– Cjevovodi različitih materijala izvođeni su u različitim vremenskim periodima, u zavisnosti od toga koji je materijal tada korišten kao osnovni materijal za izgradnju vodovodnih sistema. Bitno je napomenuti da su svi materijali od kojih su izvođeni cjevovodi namijenjeni za transport vode za piće – naveli su u ovom preduzeću.

Objasnili su da se zamjena azbest-cementnih cijevi radi u sklopu rekonstrukcije saobraćajnica.

– Tako je u protekloj, 2018. godini, izvršena zamjena azbest-cementnih cevovoda u Ulici Petra Velikog, a ove godine se planira to isto uraditi u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića. Ostale zamjene se rade prema intenzitetu kvarova koji se javljaju na određenim cjevovodima – kazali su u ovom preduzeću.

Kontrola

Naglasili su da se kvalitet isporučene vode za piće kontroliše.

– Redovnu kontrolu kvaliteta vode obavlja “Vodovod” u vlastitoj laboratoriji u sklopu Sektora kvaliteta vode i ekologije ne samo na izvorištima, već i u samoj vodovodnoj mreži – kazali su u ovom preduzeću.

Precizirali su da “Institut za javno zdravstvo” RS, takođe, vrši redovne kontrole kvaliteta vode na izvorištima i u vodovodnoj mreži.

– Osim ovih redovnih kontrola u toku godine, provodi se i viši stepen kontrole u specijalizovanim institucijama u Srbiji i Hrvatskoj, i to u “Gradskom zavodu za javno zdravlje” u Beogradu, ”Dr. Dragomir Karajović” u Beogradu, “Biološkom institutu” na PMF-u u Novom Sadu, te u “Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo” u Zagrebu – rekli su u “Vodovodu”.

Analiza

Naglasili su da rezultati iz svih navedenih laboratorija pokazuju da ispravnost vode za piće zadovoljava u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu.

I pored osiguranja koja stižu iz ovog preduzeća, ne može se zanemariti činjenica da pojedini Banjalučani svakodnevno koriste vodu iz mreže koja je potencijalno tempirana bomba, čiji je sastavni dio materijal koji može da izazove kancerogena oboljenja, što potvrđuju i doktori.
Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Domu zdravlja Banjaluka Mirela Kasabašić je rekla da azbesti predstavljaju prirodno nastale minerale vlaknaste strukture.

– Razlikujemo šest tipova azbesta. Sve vrste azbesta pripadaju Grupi jedan kancerogenih supstanci, odnosno zna se da imaju kancerogeno dejstvo na ljudsku populaciju. U državama EU 2005. godine je stupila na snagu zabrana primjene azbesta i materijala koji sadržavaju azbest – rekla je ona.

Rizik

Dodala je da je azbest korišten u mnogim materijalima kao komponenta za jačanje ili toplotnu, električnu i zvučnu izolaciju.

– Stepen do kojeg je materijal sklon oslobađanju azbestnih vlakana zavisi od toga da li je materijal oštećen. Stanje materijala koji sadrže azbest može se promijeniti tokom vremena, na primjer usljed oštećenja cijevi, kada on može da se nađe u vodi. Ukoliko su cijevi neoštećene, nema rizika za kontaminaciju vode – kazala je Kasabašićeva.

Napomenula da je azbest štetan ukoliko je on oslobođen i u vazduhu, jer su njegova vlakna veoma sitna, nevidljiva golim okom.

– Udisanje azbestnih vlakana može dovesti do jednog od tri oboljenja: azbestoza, sa ožiljcima na plućnom tkivu, rak pluća, mesoteliom, karcinom pleure, tanke opne koja pokriva površinu svakog plućnog krila ili peritoneuma, trbušne maramice – kazala je Kasabašićeva.

Simptomi

Objasnila je da bolestima uglavnom treba mnogo vremena da se razviju, i pojavljuju se najmanje 10 do 60 i više godina nakon početnog izlaganja.

– Prosječni latentni period od početnog izlaganja za mesoteliom je oko 35 do 40 godina, a za rak pluća je 20 do 40 godina. Rizik od raka pluća i mesotelioma povećava se sa povećanjem izloženosti azbestu. Šta je manja izloženost, to je manji rizik od oboljevanja. Međutim, nije poznat donji prag ispod kojeg ne postoji apsolutni rizik od ovih bolesti. Zato je veoma važno koristiti najbolje prakse za uklanjanje ili smanjivanje rizika izlaganja azbestu – kazala je ona.

Grad čeka odgovor

Za azbestni cjevovod su se zainteresovali i u Gradskoj upravi, a iz Odjeljenja za komunalne poslove su potvrdili da su od ovog preduzeće zatražili identičnu informaciju.

– Još nismo dobili izvještaj iz Vodovoda na kojim lokacijama i koliko ima tačno azbestnih cijevi u gradu, kako bi mogli zajednički napraviti dugoročni plan za njihovu zamjenu. Nadležnosti Grada i Vodovoda kada je u pitanju mreža podijeljena je, ali mi konstantno usaglašavamo planove u skladu s potrebama – rekao je načelnik tog odjeljenja Petar Bilčar, koji se nada da će Grad dobiti potpunu sliku situacije.

 

Izvor:(SrpskaInfo)

 

Ostavite komentar: