FOTO: Centar za životnu sredinu
Advokati bez dileme: Sječa drveća na obali Vrbasa nije greška, nego krivična odgovornost
18.04.2026. | 19:17Sve što se dešava u Banjaluci već ima svoje mjesto u Krivičnom zakoniku Republike Srpske, poručuju banjalučki advokati
Jovana Kisin Zagajac i Aleksandar Jokić oglasili su se nakon što su isječena stabla na obali Vrbasa u Banjaluci što je izazvalo reakciju građana i buru na društvenim mrežama.
– Ovo igranje sa gradom u vidu teškog samovlašća i nepopravljive štete ima definicije isključivo u Krivičnom zakoniku. Tamo potražite svoje greške i odgovornost – poručila je Jovana Kisin Zagajac.
Prema njenim riječima „jeftina prodaja magle kad god raja malo ozbiljnije podigne glas (sjetimo se “nove” ulice na Obilićevu) u vidu fejk izvinjenja i žaljenja gdje se u istoj rečenici još dvostruko slaže da će se nešto popraviti i da će neko odgovarati, postaje krajnje degutantna“.
Njen kolega Aleksandar Jokić istakao je da „onoliko drveća neplanski posječeš u šumi, koliko je to učinjeno na obali Vrbasa u centru grada, to bi bilo krivično djelo Šumska krađa iz člana 224a. KZRS i to možda i kvalifikovani oblik jer količina oborenog drveta lako može da pređe dvadeset kubnih metara“.
– No, kada to uradiš na obali rijeke u centru grada, bez saglasnosti Voda Srpske i protivno svim procedurama, onda je to “greška nadzora koji je razriješen”. To je sve što treba da znate o ovoj “državi” “institucijama” ali i narodu i da shvatite zašto djecu treba slati daleko odavde. Ovo je sramota za sve, a najviše za Inspektorat i Tužilaštvo – istakao je Jokić, navodi SrpskaInfo.
Ranije je gradonačelnik Draško Stanivuković rekao da su svjesni „načinjenog propusta“, te da je projektni nadzor trebao spriječiti da do uklanjanja stabala dođe. Saopštio je da je razriješen nadzor koji je radio na ovom projektu, te imenovan novi „jer odgovornost mora da postoji“.
Prema njegovim riječima uz obalu Vrbasa uklonjena je jedna vrba, sedam topola od kojih je nekoliko bilo bolesno i iznutra trulo, dok se ostala odsječena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste.
