Vigemark: BiH u EU može samo bez OHR-a i visokog predstavnika

Zadatak svih u ovoj zemlji jeste da pokažu da im usluge visokog predstavnika nisu potrebne. Nemoguće je da postanete članica Evropske unije, a da istovremeno imate takvo međunarodno tijelo koje može preuzeti ovlašćenja domaćih vlasti, tvrdi Lars Gunar Vigemark, specijalni predstavnik EU u BiH.

– Jasno je da bonska ovlašćenja nisu korišćena i mi iz EU smo jasno naglašavali da bi njihovo korišćenje predstavljalo korak unazad. Ako BiH pokaže više sposobnosti da samostalno rješava probleme na svim nivoima kao i saradnjom između različitih nivoa vlasti, uloga visokog predstavnika će slabiti – kaže Vigemark u intervjuu za “Glas Srpske”.

GLAS: Da li ste očekivali da će OHR tokom cijelog Vašeg mandata ostati u BiH?

VIGEMARK: Nakon izbora bilo je više spornih pitanja i većina ih je riješena. Prošle godine imali ste teško pitanje vezano za neke odredbe Krivičnog zakona, ali su EU i Amerikanci izrazili zabrinutost zbog slabljenja krivičnog zakonodavstva i u konačnici parlamentarne stranke su to uspjele da riješe. Mi smo iznosili stav EU, ali nikada nismo nametali rješenja. Rješenje je bilo dogovoreno u BiH u skladu sa standardima EU. To je suština procesa. Mora se prolaziti kroz svaki propis i zakon i pratiti da li je usklađen. Možda bi OHR bio koristan da identifikuje neke od tih problema, a ne da postoji kao prijetnja koja će nametati neke propise. Neki propisi koje je OHR nametnuo morali su se modifikovati jer nisu bili u skladu sa standardima EU.

GLAS: U BiH se koplja lome oko toga da li zemlja treba da bude član NATO saveza. NSRS donio je rezoluciju o neutralnosti, što znači da je polovina zemlje za neutralnost. Kako gledate na to što neki političari i dalje uslovljavaju formiranje Savjeta ministara prihvatanjem akcionog plana za NATO?

VIGEMARK: Istina, ne morate biti članica NATO-a da biste bili članica EU. Ima više zemalja članica EU, uključujući i moju Švedsku, koje nisu članice NATO-a. Mi sarađujemo sa tim savezom. Pitanje godišnjeg plana za NATO i njegovo usvajanje je pretjerano izdramatizovano i ispolitizovano sa svih strana. BiH godinama dostavlja planove u okviru Partnerstva za mir. To radi i moja zemlja iako nismo član NATO-a. Dostavili vi taj plan ili ne, svakako to nije nešto što ima veze sa članstvom u NATO-u. Svi znaju da u skorije vrijeme ova zemlja neće postati članica tog saveza, isto kao što nećete postati ni članica EU u skorije vrijeme. Na vama je odluka. Mislim da je nesrećna okolnost da se odgađa formiranje vlasti zbog ovog pitanja koje je prenaduvano.

GLAS: Već četiri godine ste u BiH. Da li je bilo napretka i da li je previše vremena trošeno na bespotrebne stvari, a malo na ono što je u interesu njenog napretka ka demokratskom svijetu?

VIGEMARK: Očigledno je da je BiH napredovala u procesu evropskih integracija. Podnijeli ste aplikaciju za članstvo u EU, sproveli ste niz važnih reformi, usvojili ste mehanizam koordinacije, odgovorili na sva pitanja iz upitnika Evropske komisije uz par nekih izuzetaka. Govorimo o više od tri hiljade pitanja, što je više od 20.000 stranica. Ono što još nedostaje je dosta zakonodavstva i propisa koji nisu prilagođeni sa evropskim pravnim nasljeđem. To je ogroman zadatak za BiH. Što se tiče ekonomije, svakako se vide iskoraci, ali potrebno je još radnih mjesta, prilika za zapošljavanje mladih ljudi, a pogotovo žena. Ima radnih mjesta, ali ne znači da radna snaga ima i odgovarajuće vještine. Zato ovaj novi ciklus znači nastavak reformi. Znam da su građani malo siti priče o reformama. Volio bih da postoji neka druga riječ, ali reforme su potrebne.

GLAS: Koje su rak-rane ovog društva? Šta to najviše smeta BiH da brže napreduje jer građani pomalo gube strpljenje?

VIGEMARK: Građani gube strpljenje, pogotovo mladi ljudi, ali i stariji koji 20 godina unazad slušaju jednu te istu retoriku. Mislim da ste propustili neke prilike prije deset godina kada je riječ o procesu evropskih integracija. Cijeli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je ispregovaran, a na snagu nije stupio sedam godina. S druge strane, iako je stupio na snagu prije tri i po godine, i dalje je teško da građani razumiju šta to predstavlja. Ljudi moraju biti aktivniji i jasnije izražavati svoje zabrinutosti. Ne govorim o nekoj nasilnoj revoluciji ili obojenoj revoluciji. Mislim da je ova zemlja to prevazišla i ljudi se plaše bilo kakve nestabilnosti. Međutim, najveća rak-rana u BiH je nedostatak povjerenja. Nema povjerenja na svim nivoima i to ima efekat na političke odnose. To je zaostavština rata, ali i ne samo toga. Potrebno je da gradite društvo odozdo prema gore, a ne obrnuto.

GLAS: Da li se u BiH previše čeka na konstituisanje vlasti i gubi vrijeme za reforme koje su u tom periodu mogle biti urađene?

VIGEMARK: Što se tiče rokova, ne volim termin donje granice ili crvene linije, a možda je to i bitno da se i o tome govori i da ljudi vide da vrijeme ističe. Mi kao EU razumijemo da je potrebno vremena da se vlasti formiraju. Pa i u našim zemljama ne možemo reći šta je evropski standard. Ipak, teško je da vlasti koje su u tehničkom mandatu budu i efikasne. One nemaju određeni legitimitet. Ako nove vlasti odražavaju novo parlamentarno stanje, ne bi trebalo da bude problem da se formiraju iako ćemo imati neka ista stara lica.

GLAS: Da li BiH može ove godine dobiti kandidatski status?

VIGEMARK: Mislim da je na BiH da pokaže kontinuitet u sprovođenju reformi, da donese neke važne odluke i inicijative koje idu u pravcu približivanja EU. I Evropskoj komisiji i nama, zemljama članicama morate pokazati tu spremnost za promjene. Nema šanse da će se BiH pridružiti EU sa ovakvim propisima, ako ne prihvati neke naše standarde u oblasti energetike, transporta, konkurentnosti, slobode medija, ali neka priča da se nešto iz korijena mora mijenjati ili da je potreban novi Dejton, to je nešto u šta ne vjerujem. Naravno, postoji potreba za određenim ustavnim promjenama, odnosno nekim starim obavezama kao što je odluka “Sejdić i Finci” i drugim predmetima.

GLAS: Prošle godine su nadležni obećali predstavnicima Savjeta Evrope da će usvojiti revidiranu Strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Zbog opstrukcija nekih ministara nije usvojena. Kako to komentarišete?

VIGEMARK: Vrlo važno je da se usvoji nova strategija. Nije usvojena na Savjetu ministara i ima dosta pitanja koja treba da budu usaglašena. Ključno je da se ona usvoji i da se aktivnosti nastave u zemlji, da se predmeti procesuiraju, ne u Hagu, nego ovdje da bi se s tim došlo do kraja.

GLAS: BiH se suočava sa migrantskom krizom. Koliko ova zemlja postaje baza za radikalizam jer je sa migrantima u BiH stiglo i mnogo ekstremista dok EU zatvara granice?

VIGEMARK: EU priprema drugi paket pomoći u toj krizi jer nam je jasno da je ovo problem koji neće nestati. Ova zemlja je prolazila i kroz gore krize i gore stvari ste prošli tokom rata. Za BiH to nije nešto novo. Što se tiče radikalnih elemenata koji su u BiH došli ili se vraćaju, mi sa domaćim vlastima pratimo njihova kretanja. To je u interesu EU. To je naš zajednički problem. Moramo obezbijediti da se prati kretanje boraca sa stranih ratišta. Neki govore da nisu imali nikakve veze sa sukobima u Siriji i Iraku. Isti problem imamo i mi u svojim zemljama. U mojoj Švedskoj imali smo stotine ljudi koji su otišli i priključili se redovima IS-a.

 

Ostavite komentar: