VIDEO – Dodik: Za dlaku smo zakasnili da pohapsimo britanske špijune

Predstavnik Srba u Predsjedništvu BiH Milorad Dodik u intervjuu za Sputnik objašnjava zašto još uvijek nije formiran Savjet ministara BiH, zbog čega je uticaj Britanije na Balkanu maligan, kao i zašto albanska inicijativa u američkom Kongresu nema značaj kakav bi imala prije deset godina.

Predstavnik Srba u Predsjedništvu BiH Milorad Dodik danas putuje u Rim, tačnije u Vatikan, gdje će se sutra sastati sa papom Franjom. Juče je u Beogradu posjetio patrijarha srpskog gospodina Irineja, što je uobičajeni protokol kada jedan srpski političar odlazi u posjetu Svetoj stolici.

Dodikov boravak u Beogradu bio je prilika da sa njim razgovaramo i na razne druge teme — o krizi vlasti u BiH izazvanoj odbijanjem bošnjačkih političara da se formira Savjet ministara, njegovom odnosu prema NATO-u, britanskim obavještajnim akcijama protiv takozvanog „malignog ruskog uticaja“, kao i njegovom odnosu prema kosovskom problemu.

„Pitali bismo Vas šta ima novo u Bosni“, počinjemo intervju, „ali znamo da nema ništa. Savjet ministara još uvijek nije formiran“.

„Kao u Đekni“, kroz smijeh odgovara Dodik.

„To je Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj je veoma teško uspostaviti funkcionisanje zbog nemogućnosti bazičnog dogovora, zbog koncepcije kako je napravljena, tako da je stalno u nekom iščekivanju. To nije rješenje, formiranje vlasti je samo dio neke vrste kamuflaže koja treba da potvrdi da se nešto radi. I ovaj put se vide različite političke ambicije, Bošnjaka koji bi htjeli da dominiraju u svim procesima, pa i u procesima formiranja vlasti, bez obzira na ustavni poredak ili na izborni zakon i izbornu strukturu“, kaže Dodik.

Bošnjaci, dodaje Dodik, pokušavaju da se nametnu kao najvažnija nacija:

„Ovaj put to ne može. Republika Srpska (RS) je svjesna svog položaja i svojih prava na nivou BiH i ništa ne očekujemo da nam Bošnjaci daju, nego očekujemo da ono što pripada RS, Srbima, a u ustavu piše da RS bira jednu trećinu ministara. Od devet, to je tri. Prema tome, nama niko ništa ne treba da dâ, mi to imamo zagarantovano Ustavom.“

Razlog koji se navodi za odbijanje da se formira Savjet ministara je MAP.

— MAP, taj plan za pristupanje NATO-u. Onda oni nama kažu da to nije učlanjenje u NATO. Ali tamo piše da je to plan za pristupanje. Pa šta je onda to? Ako ste u prvom koraku odlučili da idete tamo, u trećem koraku će vas pitati što ste odlučili da se krećete ka tome. RS je jasno rekla i mi ne kalkulišemo tim stavom, Srbija je vojno neutralna. Bošnjaci insistiraju na NATO-u, kao da je pitanje izbora ili potvrđivanje Savjeta ministara stvar odlučivanja o NATO-u. To nigdje ne piše. Mi sa NATO-om imamo saradnju u okviru Partnerstva za mir, imamo saradnju u okviru IPAP-a i tu se odvijaju mnoge od tih aktivnosti. I u ovom trenutku RS uopšte nije spremna da postavlja pitanje daljih institucionalnih ili ugovornih jačanja sa NATO-om, imajući u vidu naše opredjeljenje o vojnoj neutralnosti.

Upravo ste se vratili sa sastanka sa patrijarhom i uskoro putujete u posjetu Vatikanu. BiH ima razvijenu saradnju sa Vatikanom, prošle godine su sva tri člana Predsjedništva bila u posjeti papi, potom je u Vatikanu bio i ministar inostranih poslova Igor Crnadak, a papa je prošlog juna posjetio Sarajevo. Po čemu će se Vaša posjeta razlikovati?

— BiH ima ugovorni odnos sa Vatikanom i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Nemamo sa Islamskom zajednicom, koja traži mnogo više nego što imaju katolička i pravoslavna crkva. Zahtjevi Islamske zajednice su slični onome što je Alija Izetbegović napisao u „Islamskoj deklaraciji“. Predsjedništvo neće odlučiti u njihovu korist i ona može da dobije isti ugovor kakav je dobila Katolička crkva i SPC. To će vjerovatno biti dio razgovora koji ću obaviti sa papom, ali treba primijetiti da sam ja pozvan da se sretnem sa papom i njegovim državnim sekretarom. Ovo je, po karakteru, međudržavna posjeta, koju ostvarujem sa pozicije predsedavajućeg Predsjedništva BiH, a na dnevnom redu biće i pitanja za dešavanja u svijetu. Isto tako, pokušaću da objasnim naše gledanje na ono što su ustaše učinile Srbima i potrebu da se to razumije u svijetu. Želim da ga upoznam da smo gospodin Vučić i ja odlučili da izgradimo spomen-park na mjestu gdje je bio Jasenovac, da se prikaže stradanje i da se pošalje poruka mira.

Skoro ste u javnost izašli sa informacijom da je u Sarajevu formiran britanski štab za borbu protiv „malignog ruskog uticaja“. To nije prvi put da se tako nešto dešava. Pred izbore je došlo 40 britanskih specijalaca po istom zadatku.

— Oni su bili zaduženi da se bore za svoje favorite na izborima, a to nisam bio ja. Pa ipak sam prošao. Dakle, ni oni nosu svemogući. Do nas je ovdje, mi im previše dajemo značaja. Ako već znamo da su ovdje, onda se tome treba suprotstaviti. Mi smo u to vrijeme jurili te ljude.

Kako ste ih jurili?

— U Banjaluci smo zakasnili pola sata da pokupimo nekoliko njih. Za pola sata su nam otišli, inače bismo ih pohapsili. Sada znamo i ne treba sumnjati u to što mi znamo — Britanci naivno vjeruju da će na taj način pokušati da se suzbiju osećaji ovog naroda prema Rusiji. To je nemoguće, to je glupost! To je iluzija; to je samo trošenje para i pokušaj ubacivanja još više nerazumevanja između nas Srba i Britanaca koji su ovdje uporno prisutni. Ovaj put, formirali su obavještajni centar, koji vodi Musliman u Sarajevu. Oni navodno imaju namjeru da evidentiraju one koji su promoteri ruskog uticaja, želeći da pokažu da je to sve organizovano i da neko svaki dan dobija neke zadatke, što, naravno, nije tačno. Imaju problem sa jednom notornom činjenicom, a to je da ovaj narod istinski oseća bratstvo sa Rusijom i privrženost Rusiji. Egzaktno mogu da potvrdim da nema nikakvog malignog uticaja, to je potpuna greška te službe koja to radi.

Maligni uticaj ovdje imaju Britanci. To je maligni uticaj, jer oni žele zastrašivanjem, podmetanjem, lansiranjem afera da se bore protiv „ruskog uticaja“. Ali imaju problem jer ovdje svaki čovjek oseća poštovanje prema Rusiji i onome što Rusija radi. Bio sam sa Putinom najmanje deset puta, nikada nije rekao da nešto treba da se uradi, uvijek je pitao kako može da pomogne i zamolio je da čuvamo mir. Ako je to maligni uticaj, onda sam ja prvi na spisku ruskih ljudi.

Kosovski Albanci pokušavaju da urade nešto slično onome što je Britanija uradila u UN, predlažući deklaraciju o Srebrenici, kojom bi srpski narod bio označen kao genocidni narod. Albanci sada u američkom Kongresu pokušavaju da proguraju rezoluciju o Kosovu i Metohiji.

— Imam povjerenje u Trampovu politiku, mislim da on razumije situaciju ovdje, bez obzira što za tri godine svog mandata nije uspio da pobijedi ono što se zove duboka država. ali njegove poruke iz kampanje i s početka vlasti govore o tome da promoviše politiku jačanja Amerike, koja podrazumijeva nemešanje u unutrašnje stvari drugih država. Bivša američka politika ne samo da se miješala, nego je upravljala makroprocesima u BiH. U tom pogledu poznato je da je ta bivša američka politika podržavala albansku politiku na Balkanu i da je ta bivša američka politika promovisala priču o Kosovu kao presedanu, a da RS, koja je u gotovo identičnom okruženju, uslovima i procesima, kaže – ima da ćutite i budete tamo. Ima mnogo država koje otkazuju priznanje Kosova, jer je ono bilo špekulativno — mnogima je bilo lakše da priznaju Kosovo nego da imaju problem sa Amerikancima. Ono što su Albanci naučili jeste da ako imate novac u Americi, možete da obezbijedite podršku za svoje političke ideje. Ali ima i jedan druga dimenzija — prije smo se svi tresli od američkih deklaracija i izjava. Danas to više nije toliko važno. Uvijek je važno šta kaže Amerika, ali ne toliko koliko je bilo važno prije. Danas svijet nije isti, danas to nije svijet moćne Amerike, danas je svijet strukturiran na različite načine. Kada uzmete situaciju prije deset godina, gdje su Amerikanci bili centar vojne, političke i finansijske moći… Danas to više nije tako. Jeste, Amerika ostaje najmoćnija vojna sila, ali više nije najmoćnija politička i finansijska sila.

Ta priča, Albanci i Amerikanci recidiv je prošlosti. Da su Amerikanci mogli da nametnu priču o Kosovu kao članici UN, oni bi to uradili. Međutim, nisu uspjeli da to urade. To govori o tome kolika je njihova politička moć.

 

Izvor:(SPUTNIK)

 

Ostavite komentar: