Stiven Mejer: Možete da kažete NE velikim silama

U intervjuu za Radio-televiziju Republike Srpske, sa Stivenom Mejerom, nekadašnjim zamjenikom direktora CIA za Balkan i dekanom programa postdiplomskih studija nacionalne bezbjednosti Fakulteta “Danijel Morgan” iz Vašingtona, razgovarali smo o ulozi velikih sila na zapadnom Balkanu, bezbjednosnim izazovima, ali i aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

 

RTRS: Održali ste predavanje na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci, a jedna od tema koja je pokrenula najveću diskusiju je pitanje kako velike sile utiču na male države, posebno na zapadnom Balkanu?

MEЈER: Ono što trenutno možemo vidjeti, jeste veći interes Vašingtona i Moskve, posebno na Balkanu koji je drugačiji u odnosu na ‘90. Centar pažnje današnjeg interesa nije situacija na Balkanu, on se posmatra kao mjesto susreta velikih svjetskih sila, zato što je Balkan most između Evrope i Azije, Evrope i Bliskog istoka. To je razlog zbog kojeg su Rusija i Amerika još u hladnom ratu i teže uticaju na Balkanu. Ovo je istorijsko pitanje, jer je ovaj dio svijeta kroz vijekove bio pod uticajem i okupacijom velikih sila, poput Turske i Osmanlija, Austrougarske, Rusije, a od ‘90. i od strane Amerikanaca koji se takmiče s Rusijom. Čak su i države koje fizički nisu bile prisutne na Balkanu, imale ogroman uticaj, poput Francuske i Velike Britanije, ali i Njemačke i Pruske Republike prije Njemačke. Danas, Amerika i Rusija u svojoj borbi vrše pritisak na ovdašnje vlade da bi ostvarile svoj interes. Vašington vrši pritisak na Srbiju da se pridruži NATO-u, a Rusija da to ne uradi. Veoma je teško političarima u ovom dijelu svijeta, da idu protiv interesa velikih sila.

RTRS: Da li je realno da mislimo da sami možemo riješiti probleme ili da imamo pravo na izbor? Da sami donosimo odluke za koje mislimo da su u najboljem interesu naroda u BiH?

MEЈER: Da, 25 godina govorim da morate naučiti da kažete “Ne”, da kažete velikim silama – “Mi to nećemo uraditi na taj način”.

RTRS: Možemo li zaista reći “Ne”? Rekli ste da je Tito NATO-u rekao “Ne”, a znamo šta se nakon toga desilo sa bivšom Јugoslavijom. Republika Srpska govori “Ne” NATO-u, ali pitanje je da li zaista imamo pravo na izbor kod velikih sila?

MEЈER: Kada je Tito rekao “Ne” NATO-u to je bilo zato što je znao da će kao nezavisan i neutralan imati mnogo veći uticaj, nego ako postane članica NATO-a. Tito je u stvari uvećao svoju moć odbijajući članstvo. Kada predsjednik Dodik kaže “Ne”, uvedu mu sankcije. Ali, treba da znate da one nemaju neki stvarni uticaj na ono što on radi. Vašington ga ne voli, ali ga bar poštuje, poštuje njegovu poziciju.

RTRS: U nekim intervjuima ste govorili da Amerika ne voli Republiku Srpsku i Milorada Dodika, a sada je on predsjedavajući Predsjedništva BiH. Da li se politika američke Ambasade promijenila? Sada sa njim moraju direktno da sarađuju.

MEЈER: Tako je. Vašington i Brisel više nemaju luksuz da ga ignorišu, zato što je predsjedavajući tročlanog Predsjedništva BiH. On sada ima mogućnost da imenuje i povlači ambasadore, da donosi važne ekonomske odluke itd. Da, apsolutno ste u pravu, sada je na moćnijoj poziciji, što je ironično, jer BiH je kreacija velikih sila, posebno Sjedinjenih Američkih Država. Oni su stvorili Bosnu i potvrdili je Ustavom BiH, Aneksom 4. To znači da je SAD autor pozicije na kojoj je danas gospodin Dodik i zato je moraju poštovati.

RTRS: Da li ste i dalje pri stavu da je Bosna i Hercegovina samo država na papiru, a u realnosti obična fikcija?

MEЈER: O da, i dalje to apsolutno mislim. To je apsolutna realnost. Moć ove zemlje nalazi se u njenim etničkim zajednicama, posebno kada govorim o Bošnjacima i Srbima. Hrvati su populacija koja je u opadanju, i malo su u drugačijem položaju. Ono što se istinski računa su vlade u Banjaluci i Sarajevu, a to ne znači da je vlast na nivou BiH irelevantna, ali jeste u većini stvari. Upravo ovo je nešto što je američkim političarima vrlo teško da razumiju i poštuju. Američki zvaničnici koji se bave ovom zemljom, nikada nisu razumjeli značaj etničkog identiteta.

RTRS: Gospodine Mejeru, da li mislite da će se Vašington usprotiviti, ako vođe na Balkanu odluče da mijenjaju granice?

MEЈER: Mislim da hoće, ali postoji način da se to zaobiđe. Već duži period smatram da granice nisu stabilne i da će doći vrijeme kada će se one mijenjati. To treba posmatrati iz nekoliko uglova. Nema ništa sveto sa granicama u totalu, posebno u Evropi. Vijekovima su se te granice mijenjale. Granice Sjedinjenih Država, koje se razvijaju od kraja 18. vijeka, stalno se mijenjaju. Vjerujem da postoji način, ali samo ako se to može postići mirnim putem. Niko ne želi da vidi da ovaj dio svijeta ponovo uranja u novi rat, jednostavno je bilo prebrutalno. Da, Vašingtonu se to neće dopasti, pokušaće se suprotstaviti, ako se može pregovarati. Vjerujem da se s tim možete izboriti. Evropska unija je druga priča, ona će biti zadovoljna bilo kojim rješenjem, koje je postignuto na miran način. Izuzetak može biti samo Njemačka, ali i Nijemci to mogu dobro da prihvate, sve dok se postiže mirovni dogovor. Znam da ovdje postoje iskreni ljudi koji nisu saglasni s ovakvim razmišljanjem i koji smatraju da bi pokušaj promjena granica, mogao ponovo da izazove krvoproliće. Ali, vjerujem da ne mora da bude tako, ako se dogovor postigne mirnim putem.

RTRS: Dok ovo govorite, mislite na Vaše stavove o referendumu u Republici Srspkoj i da ona može izabrati tri puta – ostati u BiH, postati nezavisna ili pripojiti se Srbiji?

MEЈER: Da, smatram da je odluka na vama.

RTRS: Zar zaista vjerujete da je to moguće i da uticaj velikih sila neće biti presudan, da će dozvoliti pravo na izbor?

MEЈER: Mislim da se Vašington ne bi miješao, ali smatram da se referendum može sprovesti, pa čak i ako se Vašington umiješa u to pitanje. Opet ponavljam, ovo je moguće, ali samo na miran način. Pogledajte situaciju u Srbiji, Briselskim sporazumom ništa nije postignuto.

RTRS: Smatrate li da se nešto u vezi sa Kosovom i Metohijom, u zadnjih desetak godina, značajno promijenilo nabolje?

MEЈER: Ne, ništa se nije promijenilo nabolje. Mislim da je situacija još gora, zato što Vlada Srbije ne zna šta hoće i reaguje na svako saopštenje i stav iz Brisela. Beograd se boji te razlike u mišljenju, da se suprotstavi Briselu i Evropskoj uniji. To znači da ništa nije postignuto, a sve što je urađeno na briselskim sastancima samo je još učvrstilo kosovski suverenitet i nezavisnost, oduzimajući moć i autoritet Beogradu. Evo, navešću dva primjera. Prije par mjeseci policija je intervenisala u Kosovskoj Mitrovici, a druga je da je Kosovo reklo da neće priznati Zajednicu srpskih opština. Ove situacije su korak unazad i sve što Beograd radi, jeste da se žali. Ako pažljivo pročitate Rezoluciju 1244 Ujedinjenih nacija, Srbija ima pravo da ima policiju sjeverno od rijeke Ibar na Kosovu, ali toliko se plaše da se suprotstave i pokažu svoju moć Evrospkoj uniji. Napisao sam jedan novinski članak “Srbija žrtvuje Kosovo na EU oltaru”, gdje sam naveo da je za Beograd i Prištinu jedini način da ovo pitanje bude riješeno, da direktno pregovaraju, bez EU, Rusije i Amerike.

RTRS: Da li je to moguće?

MEЈER: Da, jeste. Ono što treba da se uradi..

RTRS: Ali, ne možemo zaboraviti istorijski značaj Kosmeta, kulturološke razlike naroda na tim prostorima.

MEЈER: Da, tačno, možda će biti potrebne godine, ali smatram da su do sada sve pogrešno radili. Prvo su počeli sa provođenjem sitnih stvari, poput “Telegrafa, telefona” itd. Nisu se bavili najvećim problemom, a to je pitanje političkog suvereniteta. Smatram da na tom polju samo idu unazad. Moraju se početi baviti pitanjem političkog suvereniteta. Kada to odluče, onda je moguće razgovarati o nekim aranžmanima, a to može biti postignuto samo mirnim putem. Potrebna je hrabrost učesnika da kažu Vašingtonu “ovo ćemo sami da riješimo i ne želimo miješanje Vašingtona”. Oni postupaju suprotno i govore da moraju da u pregovore uključe SAD i EU. To je pogrešno. Pogledajte istoriju američke politike koja je ovdje bila veoma destruktivna, kočila je ovaj prostor i nikako nije unaprijedila situaciju. Јedini način na koji je pitanje Kosova riješeno, rezultiralo je situacijom zaleđenog konflikta, a jedino rješenje je da Vučićeva i Tačijeva vlada direktno pregovaraju, bez intervencija velikih sila.

RTRS: Ali, rekli ste da teritorija Kosova i Metohije ne može biti vraćena.

MEЈER: Ono što mislim da će se desiti je da područje sjeverno od rijeke Ibar, može postati dio Srbije, južni dio od Ibra biće izuzetno teško vratiti, zato što mislim da bi to vodilo krvoproliću. Ali i o tome se mora pregovarati. Znam da je predsjednik Vučić, ako se ne varam prošlog mjeseca, rekao da Srbija mora da prihvati činjenicu da neće dobiti Kosovo. On ne bi trebalo da govori takve stvari, jer donosi odluke prije pregovora. Kao autsajder razumno mogu reći da će biti veoma teško za južno od Ibra, ali postoje neke mjere koje se mogu preduzeti, ne zaboravite na istorijska i religijska mjesta zajednica na jugu Kosova i postoje načini da se zaštite.

E sada, dio cijelog dogovora mogao bi da bude i Republika Srpska. Šta Republika Srpska radi? Šta se dešava sa Preševskom dolinom? Kako zaštititi interese Federacije? Možda hrvatskom narodu treba dozvoliti da se pridruži Hrvatskoj.

Problem američkog načina gledanja mape bivše Јugoslavije kada se raspala, bio je taj što smo je posmatrali po dijelovima, ne u cjelini. Gledali smo BiH, Kosovo, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, a nismo gledali cijelu mapu i sjeli s narodima tih država i pitali ih šta trebate i želite. Bosna je nametnuta država, ona je tvorevina SAD. Neki od nas, u to vrijeme, pitali su zašto se insistira da Bosna bude država, ali nikada nismo čuli ili dobili adekvatan odgovor. Postojale su samo pretpostavke da će se to desiti.

RTRS: Kako komentarišete činjenicu da u Federaciji BiH još nije formirana vlast, ali ni na nivou BiH?

MEЈER: Ne, još nema Vlade zbog dvije očigledne stvari. Prva je, očigledno, velika razlika u mišljenjima kako ta vlada treba da bude konstituisana i zašto. Ali, mnogo važnije je da je, ustvari, vlada na nivou BiH beznačajna. Republika Srpska savršeno funkcioniše i bez Sarajeva, Federacija isto funkcioniše, ali ne baš tako dobro. Državna vlast je suštinski, uz nekoliko ovlašćenja koja ima, beznačajna i izmišljena.

RTRS: Imamo političke probleme ovdje, ali i u regionu. Tu su i bezbjednosni izazovi, poput migracija, terorizma i migranti koji pristižu sa Bliskog istoka. Šta je potrebno uraditi? Možemo li očekivati da će BiH u budućnosti imati problem, jer činjenica je da BiH nije spremna da postane imigracioni centar za izbjeglice?

MEЈER: Tako je, zaista nije. Mislim da o ovom pitanju moraju biti uspostavljeni pregovori sa Evropskom unijom i drugim vladama. Na primjer, predsjednik Vučić ima odličan odnos sa Angelom Merkel i zato smatram da joj mora iskreno prići i reći da se s tim Srbija ne može nositi. Kada govorimo o tome, mislim da zajednički interes imaju i Federacija BiH i Republika Srpska. BiH, Republika Srpska ne mogu se nositi s masivnim prilivom migranata.

Svakako, jedno on najznačajnijih bezbjednosnih pitanja jeste povratak ratnika ID iz Sirije u BiH. Postoje centri oko Bihaća i u drugim dijelovima Federacije gdje je to očigledno. Ovo pitanje mora se pažljivo posmatrati, posebno što je riječ o Federaciji. Zakon Evropske unije, koji je nedavno dopunjen, kaže da kada jedan migrant ili izbjeglica dođe u Evropu, zemlja u koju je prvo došao je zemlja koja je odgovorna za njih. Neznatan je broj onih koji prvo dođu u Bosnu, ali ovo jeste problem za Grčku i Italiju čija želja je da ih se riješe i da migrante izmjeste na sjever. Dobro je što ste i vi sjeverno od te lokacije.

RTRS: Bili ste u posjeti predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović, a znamo da ste i član Komisije za Srebrenicu u Vladi Republike Srspke. O čemu ste razgovarali i kakav je Vaš stav o predstojećem 11. julu?

MEЈER: Tako je, sastao sam se s predsjednicom. Razgovarali smo o nekim političkim problemima, ali i o odmoru i porodici. Poznajem je dugo, prijatelji smo. Mislim da je jaka individua, da je odlučna i pametna. A komisija, da postoje dvije komisije – jedna za Sarajevo, a druga za Srebrenicu i reći ću Vam da smo odlučili da sa stavovima ne izlazimo pred medije, jer još radimo na ovom pitanju. Ali, ono što Vam mogu reći jeste da ćemo biti objektivni, pošteni i iskreni. Bez obzira gdje nas činjenice budu odvele, ići ćemo u tom pravcu.

 

Izvor:(RTRS)



Ostavite komentar: