Riker: Dejtonski sporazum nije trajno rješenje

01.11.2019. | 11:03

Razočaravajuće je vidjeti određene lidere sa stavovima o zapadnom Balkanu, sličnim onima iz 19. stoljeća
Kaže ovo Filip Riker, pomoćnik američkog državnog sekretara, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), osvrćući se na to što Evropski savjet nije postigao saglasnost o otvaranju pristupnih pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Odluka je izostala na sastanku održanom u Briselu 17. oktobra, poslije čega su uslijedile rasprave o posljedicama ovog poteza po cijeli region zapadnog Balkana, dok je u Sjevernoj Makedoniji donesena odluka o vanrednim parlamentarnim izborima 12. aprila 2020. godine.

Navodeći da je ta država učinila ogroman napredak te da je to potvrđeno i odlukom Senata SAD da u potpunosti ratifikuje protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u kao punopravne članice, Riker podvlači da će uskoro postati i trideseta saveznica Sjevernoatlantskog saveza.

– To je ogroman korak – zaključuje Riker.

Kada je u pitanju BIH Riker misli da je važno da ljude u Bosni i Hercegovini slušaju njihovi lideri.

– Oni su izabrani da vladaju, da donesu funkcionalnost Bosni i Hercegovini. Znate, prošlo je skoro 25 godina od Dejtonskog sporazuma koji je donio mir u apsolutno strašnoj situaciji. Mislim da ljudi zaboravljaju koliko je rat u Bosni bio užasan. Tamo, zaista u srcu Evrope, imali ste užasan rat, imali ste toliko mnogo mrtvih, toliko mnogo zvjerstava, masovni egzodus i migracije. Našli smo put do mira preko dejtonskog procesa i sada 25 godina kasnije zaista je vrijeme da se ide naprijed i napravi funkcionalnija država. To je obaveza lidera u Bosni i Hercegovini, svih njih. Svakako je to ono što SAD podržavaju i želimo da radimo s našim evropskim partnerima u promovisanju te ideje, kaže on i dodaje:

– Dejtonski sporazum je sproveden kako bi donio mir, da se okonča taj užasan rat. On nikada nije bio zamišljen kao trajno rješenje. Ono što nam je potrebno jeste volja svih strana u Bosni i Hercegovini da se razmotri šta se može uraditi ne samo da zemlja bude funkcionalnija, već da ponudi više stabilnosti, više bezbjednosti, više prosperiteta. To je opet nešto što ljudi žele i mislimo da je napredovanje u reformama koje podstiče međunarodna zajednica, da se iskoriste dobra volja i podrška koje Bosna i Hercegovina ima od toliko mnogo prijatelja i partnera, odbacujući maligne uticaje koji bi voleli da vide poremećaje u regionu. To je važan korak. I na to je fokusirana naša diplomatija.

 

Izvor:(Vijesti.ba)