Republici Srpskoj predočena NATO ucjena koja se obija o glavu – Sarajevu

Sve u BiH počelo je da se svodi na pitanje „da“ ili „ne“ u NATO, a namjera da se rad zajedničkih institucija u BiH blokira dolazi od onih koji su i najviše zainteresovani da te institucije funkcionišu. Što se Republike Srpske tiče, blokada rada sarajevskih institucija i ne predstavlja neki problem.

Neposredno poslije izbora u BiH, održanih početkom oktobra, većina analitičara smatrala je da ovu bivšu jugoslovensku republiku očekuje zanimljiva politička jesen. Svi oni, kao jedan od kamena spoticanja između političkih predstavnika Srba, Hrvata i Bošnjaka, navodili su, između ostalih mogućih sporova, i formiranje Savjeta ministara.

Prema slovu Ustava, predsjedavajući Savjetom ministara u ovom mandatu trebalo bi da predsedava neko iz redova srpskog naroda, a za kandidata je izabran Zoran Tegeltija.

Međutim, zanimljiva politička jesen pretvorila se u zanimljivu političku zimu, a vrlo je vjerovatno da će doći i zanimljivo političko proljeće, a Savjet ministara BiH još nije izabran.

Prepreka izboru Vlade BiH nalazi se u stavu bošnjačkih političara koji izražavaju namjeru da ucjenom dođu do pristanka Republike Srpske za pristupanje BiH NATO-u. Ako nema otvorenog bosanskohercegovačkog puta u NATO, nema ni formiranja Savjeta ministara.

Na pitanje novinara i da li će podržati Tegeltijino imenovanje za predsjedavajućeg Savjeta ministara, budući da je član stranke koja opstruira NATO put BiH, predsednik SDA Bakir Izetbegović odgovara da će ova stranka — trgovati.

Izetbegovićev stav podržavaju dva člana Predsedništva — Šefik Džaferović iz SDA i Željko Komšić, predstavnik Hrvata izabran bošnjačkim glasovima.

Postavlja se pitanje u čijem je interesu da se ne formira Savet ministara, kaže Aleksandar Vranješ sa Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke.

„Ono što je u svemu tome najzanimljivije jeste to što je iz RS jasno upućena poruka da je zvaničnoj Banjaluci najmanje stalo do funkcionisanja institucija BiH. Dakle, tu opet ulazimo u sferu takozvanog „bosanskog paradoksa“, da oni koji se najviše zaklinju u BiH svojim političkim potezima rade najviše na njenoj destabilizaciji i na taj način stvaraju određene probleme u njenom funkcionisanju“, objašnjava Vranješ.

Ako se pogleda kakve politike sprovode SDA i druge stranke slične političke orijentacije, vidi se da bi njima trebalo da bude najviše stalo da se sve institucije BiH uspostave i počnu da funkcionišu, dodaje on.

Uslovljavajući Milorada Dodika i vladajuću koaliciju u RS da se povuku kada je u pitanju ulazak BiH u NATO i da stave Rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti ad akta, ili da je ne poštuju dok se politikom bave na nivou BiH, nelogična je, jer zašto bi Dodik to uradio, pita se Vranješ.

Dodik je jasno stavio do znanja da od BiH puta u NATO nema ništa i da će, ako bošnjačka politička elita i dalje bude insistirala na tome, ona biti odgovorna za blokadu zajedničkih institucija.

Još jedna zanimljiva stvar je, prema Vranješovim riječima, da je stav o brzom formiranju bosanskohercegovačkih institucija stigao iz Brisela, a bošnjačko uslovljavanje, zapravo, negira ovaj zahtjev.

Iz toga se, kaže Vranješ, mogu izvući dva moguća zaključka. Prvi je da bošnjački političari ne drže do zahtjeva iz Brisela, drugi je da imaju podršku Brisela da ucenjuju Republiku Srpsku.

Brisel uopšte nije reagovao na informacije da bošnjački političari uslovljavaju formiranje vlasti, iz čega se, opet, može izvući zaključak da i oni vide put u NATO kao jedan od važnijih prioriteta, pa čak i za normalno funkcionisanje Saveta ministara, napominje Vranješ.

„Drugim riječima, ono što nas uče ranije aktivnosti Zapada ili međunarodne zajednice u BiH jeste da će se u nekom momentu oglasiti stavljajući u istu ravan i bošnjačke zahtjeve za blokadu formiranja Savjeta ministara i dosljedan stav srpskih predstavnika da se poštuje rezolucija o vojnoj neutralnosti. Želim da kažem da se uvijek mora napraviti neki balans, tako da, bez obzira na to što je srpska strana konstruktivna jer su se vrlo brzo ispunili svi uslovi za formiranje vlasti u RS i za formiranje vlasti na nivou BiH, ta proaktivnost neće biti uzeta u obzir, nego će biti rečeno da RS opstruiše vlast“, smatra Vranješ.

Štaviše, u međunarodnim forumima, RS će biti označena kao krivac za krizu vlasti u BiH, jer je Zapadu jedino stalo da MAP (akcioni plan za članstvo BiH u NATO) bude aktiviran.

„Ovdje se sve svodi na ’da ili ne u NATO‘ i na koji će se način određene politike na osnovu tog pitanja formirati. Republika Srpska je jasno stavila do znanja da neće popustiti ni oko MAP, ni oko NATO puta, a sada ostaje da se vidi da li će se, kako i kada predomisliti bošnjački političari“, kaže Vranješ.

Ako se blokada rada sarajevskih institucija nastavi, to će se najviše odraziti na BiH, što Republici Srpskoj i ne predstavlja neki veliki problem, zaključuje Vranješ.

 

Izvor:(SPUTNIK)

Ostavite komentar: