Održana 34. sjednica Vlade Republike Srpske

22.08.2019. | 13:47

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 34. sjednici, Prijedlog zakona o likvidacionom postupku.

Ministarstvu pravde dostavljena je Inicijativa Privredne komore Republike Srpske i okružnih privrednih sudova u Republici Srpskoj, da je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama ovog zakona, odnosno donošenju novog zakona.
U navedenoj inicijativi kao glavni razlog za donošenje novog zakona iskazana je potreba da se likvidacioni postupak učini efikasnijim i bržim, te ekonomičnijim sa što manjim troškovima.
Zakonom o likvidacionom postupku detaljnije su propisane obaveze i dužnosti likvidacionog upravnika, te odgovornosti za štetu koju prouzrokuje vlasnicima kapitala poslovnog subjekta i povjeriocima u toku vršenja radnji u likvidacionom postupku, kao i novčane kazne koje se mogu izreći likvidacionom upravniku u slučaju povrede odredaba ovog zakona.
Jedan od osnovnih ciljeva likvidacionog postupka jeste namirenje povjerilaca likvidacionog dužnika, te raspodjela ostatka likvidacione mase srazmjerno učešću u vlasništvu, odnosno odluci vlasnika kapitala poslovnog subjekta o raspodjeli likvidacione mase.
Jednu od novina u ovom zakonu, u odnosu na važeći Zakon, predstavlja propisivanje odredaba koje se odnose na unovčenje imovine u likvidacionom postupku, i to nepokretne i pokretne imovine, kao i imovine bez tereta i sa teretima.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt strategije razvoja elektronske uprave Republike Srpske za period 2019 – 2022.
Osnovni razlozi za donošenje Strategije razvoja elektronske javne uprave Republike Srpske za period 2019–2022. godina sadržani su u potrebi da se kroz sadržinsko određenje strateških i operativnih ciljeva stvore neophodne hipoteze za uspješan razvoj elektronske uprave, te da se nastave aktivnosti na pravno-normativnom, tehnološkom i kadrovskom osavramenjivanju sistema elektronske uprave u Republici Srpskoj.
Strategija se sastoji od uvoda i tri poglavlja: Strateški okvir i vizija razvoja e-uprave, Analiza stanja IKT sektora u Republici Srpskoj i Strateški ciljevi razvoja e-uprave Republike Srpske.
Razlozi donošenja ove Strategije, proističu, prije svega, iz prepozantih potreba korisnika usluga javne uprave: privrednog sektora i građana Republike Srpske, ali i zahtjeva pojedinih organa javne uprave koji su imali priliku da iskustveno spoznaju benefite digitalizacije (segmenata) poslovanja i (pojedinih) usluga. Dakle, trenutak donošenja ove Strategije prevashodno se vezuje za postignut visok stepen društvenog konsenzusa oko potrebe daljeg razvoja e-uprave, što predstavlja značajan preduslov za njegovu uspješnu realizaciju. Takođe, strateška opredeljenost Republike Srpske ka evropskim integracijama, predstavlja drugi značajan faktor koji može pozitivno doprinijeti ubrzanom razvoju e-uprave Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt strategije za unapređenje i zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srpskoj za period 2020 – 2024. godine.
Imajući u vidu da je zaštita prava etničkih grupa i drugih manjina jedan od temelja ustavnog uređenja Republike Srpske, Vlada Republike Srpske je opredijeljena da strateški pristupi unapređenju prava i položaja pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srpskoj. Republika Srpska ima zakonski okvir za zaštitu prava nacionalnih manjina po najvišim standardima međunarodnog prava. Međutim, njegova dosadašnja primjena je pokazala da se nivo ostvarenih prava u praksi može podići na još viši nivo.
S tim u vezi, Vlada Republike Srpske je prepoznala potrebu da se pristupi donošenju strateškog dokumenta kojim će se postići značajan pomak u ovoj oblasti. Cilj donošenja ove strategije je da se, kroz realizaciju strateških i operativnih ciljeva, dodatno unaprijede postojeća prava i položaj pripadnika nacionalnih manjina u različitim područjima (kultura, obrazovanje na maternjem jeziku, informisanje itd.). Takođe, cilj donošenja Strategije je uključivanje pripadnika nacionalnih manjina u procese kreiranja javnih politika, kao i uspostavljanje kvalitenije i efikasnije saradnje sa Vladom, organima i institucijama Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o inicijativi za izgradnju i opremanje namjenskog objekta za pružanje zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti.
Vlada Republike Srpske prihvata inicijativu Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Republike Srpske za izgradnju i opremanje namjenskog objekta za pružanje zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti.
Vlada Republike Srpske zadužuje Javnu zdravstvenu ustanovu Univerzitetski klinički centar Republike Srpske da izradi idejni projekat i plan opremanja sa procjenom vrijednosti ulaganja za izgradnju i opremanje namjenskog objekta za pružanje zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti i istu dostavi Vladi Republike Srpske na razmatranje.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o Sporazumu o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina za 2018. godinu između Evropske unije, Vlade Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.
Vlada Republike Srpske je saglasna da se Sporazum o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina za 2018. godinu između Evropske unije, Vlade Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, uputi u dalju proceduru.
Program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 je Program teritorijalne saradnje u okviru finansijske politike proširenja Evropske unije, a nastavlja se na prethodni Program prekogranične saradnje koji je sprovođen u budžetskom periodu 2007-2013. Programska oblast u BiH obuhvata površinu od 16 742,34 km2, Programom je u Bosni i Hercegovini obuhvaćeno 67 opština, dok je na teritoriji Srbije obuhvaćena 31 opština.
Programom prekogranične saradnje Srbija-Bosna i Hercegovina 2014-2020 definisano je finansiranje sljedećih prioritetnih aktivnosti od strane dvije zemlje, kao i indikativni iznosi finansijske alokacije i stopa doprinosa EU po prioritetu: Promovisanje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije (doprinos EU 3.500.000 evra, kofinansiranje 617.647,06 evra), Zaštita životne sredine, prilagođavanje klimatskim promjenama i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje (doprinos EU 4.900.000 evra, kofinansiranje 846.705,88 evra), Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom nasljeđu (doprinos EU 4.200.000 evra, kofinansiranje 741.176,47 evra ) i Tehnička pomoć (doprinos EU 1.400.000 evra).

Vlada Republike Srpske upoznala se sa Informacijom o pismu namjere preduzeća „Studen global see“ d.o.o. Brčko za kupovinu državnog kapitala u preduzeću „HPK-hemijska prerada kukuruza“ a.d. Draksenić, Kozarska Dubica.
U pismu namjere koje je ovo preduzeće dostavilo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izražava se inicijalni interes za zakup poslovanja preduzeća HPK-hemijska prerada kukuruza“ a.d. Draksenić, Kozarska Dubica i kupovinu akcija koje Akcijski fond RS a.d. Banja Luka posjeduje u preduzeću „HPK-hemijska prerada kukuruza“ a.d. Draksenić, Kozarska Dubica.
Vlada je zadužila​ Investiciono-razvojnu banku Republike Srpske a.d. Banjaluka da pripremi poseban privatizacioni program za privatizaciju državnog kapitala u preduzeću „HPK“-hemijska prerada kukuruza“ a.d. Draksenić, Kozarska Dubica i dostavi Vladi Republike Srpske na usvajanje.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o formiranju Republičkog kriznog centra za kontrolu afričke kuge svinja u Republici Srpskoj. Afrička kuga svinja nije dijagnostikovana na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ali zbog opravdane bojazni donošenje ove Odluke je veoma važno kako bi se formirao Republički krizni centar za kontrolu afričke kuge svinja u Republici Srpskoj, kao tijelo koje bi sprovodilo mjere propisane Planom upravljanja kriznom situacijom za kontrolu afričke kuge svinja u Republici Srpskoj, a u slučaju da se AKS dijagnostikuje u Republici Srpskoj. Formiranje Republičkog kriznog centra za kontrolu afričke kuge svinja u Republici Srpskoj, nalazi se i u odgovornosti države da zaštiti vlastitu ekonomiju kao i interes poljoprivrednih proizvođača, jer pojava AKS, nanijela bi ogromne ekonomske gubitke. Krizni centar čine predstavnici sljedećih institucija i udruženja: Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, JU Veterinarski institut Republike Srpske „Dr Vaso Butozan”, Republičke uprave za inspekcijske poslove, Republičke uprave civilne zaštite, Veterinarske komore Republike Srpske, Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, Udruženja svinjara Republike Srpske i Lovačkog saveza Republike Srpske.