Srbija i Rusija nisu pozvane na obilježavanje početka Drugog svjetskog rata

30.08.2019. | 22:50

U Varšavi se 1. septembra obilježava 80 godina od početka Drugog svjetskog rata. Iz kancelarije poljskog predsjednika saopštavaju da je odlučio da pozove države Evropske unije, NATO-a i Istočnog partnerstva, Azerbejdžan, Jermeniju, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.

Nije pozvana Rusija, a poziv nije stigao ni do Andrićevog vijenca. Istoričari i diplomate saglasni su u ocjeni da je Srbija izostavljena iz političkih razloga, bez obzira na njenu istorijsku ulogu.

Dva dana ostala su do obležavanja osam decenija od početka Drugog svjetskog rata, a srpski predsjednik, po svim prilikama, neće mu prisustvovati.

Interesantno je da oni koji su najviše stradali nisu dobili poziv. I mi među najstradalnijim, proporcionalno broju stanovnika, nesumnjivo u prvih četiri ili pet nacija na svijetu sa pobjedničke strane. Potpuni revizionizam istorije u posljednje vrijeme, to je nešto što se dešava, i tome ćemo morati istinom i činjenicama da se suprostavimo“, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Kada su pisali pozivnice, smatra se, domaćini su više razmišljali o sadašnjosti nego o istoriji.

“Činjenica je da ustanak počinje na teritoriji Srbije već tokom proljeća 1941. godine, da su jugoslovenski i partizanski pokreti po svojoj etničkoj pripadnosti Srbi sa teritorije čitave Jugoslavije, tu nema nikave dileme istorijskih činjenica”, rekao je istoričar Dejan Ristić.

Diplomata Zoran Milivojević smatra da je isključivanje Srbije iz obilježavanja početka Drugog svjetskog rata rezultat čisto političke odluke.

“To je potpuno jasno iz obrazloženja kabineta predsjednika Dude, a i njihovih diplomata, time što podvlače da su pozvali samo aktuelne prijatelje i partnere”, navodi Milivojević.

I ne samo to. Za diplomate izostanku poziva doprinijelo je i opredjeljenje Srbije da bude vojno neutralna. Milivojević je dodao da skup ima dva cilja.

“Prvi cilj je da se potvrdi i dodatno ojača monolitnost atlanske zajednice i prije svega NATO-a i drugi cilj, koji proizlazi iz pozivanja zemalja istočnog partnerstva. Istočno partnerstvo je stavljeno u drugi plan otvaranjem ukrajinske krize. To je jedan od pravaca budućeg proširenja EU. Ovog trenutka taj prostor je tampon zona prema Rusiji”, istakao je Milivojević.

U drugom planu, Srbija je, prema tumačenjima mnogih, bila i na obilježavanju stogodišnjice pobjede u Prvom svjetskom ratu 11. novembra prošle godine u Francuskoj.

 

Izvor:(RTS)