Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak

Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju najtužniji hrišćanski praznik ,Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.

Pošto je to za hrišcane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi s Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Narodna vjerovanja i običaji

Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.

Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi. Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća.

Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik.

Farbanje jaja

Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se prije svega djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sljedećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donijela sreću domaćinima. Na dan Vaskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.

 

 

Ostavite komentar: